Milan Knežević o ustavnim reformama u Crnoj Gori: Ponovo zanemareni interesi srpskog naroda. Propustili smo veliku priliku da srpski jezik, nakon popisa stanovništva, normiramo kao službeni

Predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević rekao je da je postignuti dogovor između vlasti i opozicije o ustavnim reformama rezultat političkog kompromisa i da su "ponovo zanemareni interesi srpskog naroda".

"Propustili smo veliku priliku da srpski jezik, nakon popisa stanovništva, normiramo kao službeni – ravnopravan sa crnogorskim, koji je u ovom trenutku manjinski. To nije samo pitanje prava Srba, već ravnopravnosti svih građana Crne Gore", istakao je Knežević za RTS.

Podsetimo, preksinoć je održan sastanak vlasti i opozicije pod kapom Evropske unije i ambasadora Johana Satlera, na kojem su dogovorene ustavne promene. One se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa, na ukidanje imuniteta članovima Vlade za krivična dela zloupotrebe službenog položaja, na pitanja nezavisnosti Centralne banke i deo su evropske agende. U promenama Ustava nema srpskog jezika, odnosno izjednačavanja statusa sa crnogorskim, jer je srpski, po popisu, jezik kojim se najviše govori u Crnoj Gori.

Govoreći o odluci da njegova stranka početkom godine napusti izvršnu vlast, Knežević je rekao da je tim potezom "želela da ukaže na nedostatak političke volje da se otvore pitanja koja se tiču položaja srpskog naroda".

"Da su srpski ministri i poslanici poručili da nema ustavnih promena bez srpskog jezika, premijer (Crne Gore Milojko Spajić) ne bi mogao da uđe u ovaj proces. Umesto toga, prihvaćeno je da se o najvažnijim identitetskim pitanjima ponovo ne razgovara", poručio je lider Demokratske narodne partije.

Knežević navodi da DNP nije tražila izmenu Ustava koja bi podrazumevala referendum, već dopunu kojom bi srpski jezik, uz crnogorski, dobio status službenog. Pojašnjava da je to bilo moguće obezbediti dvotrećinskom većinom u parlamentu, ali da za takav dogovor nije bilo političke volje.

"Kada smo tražili razgovor o srpskom jeziku, rečeno nam je da to nije pitanje za vladu, već za parlament. Dvadeset dana kasnije, upravo je vlada pokrenula ustavne promene koje se tiču pravosuđa. Zato smatram da je izneverena izborna volja građana koji su nas podržali", istakao je i dodao da DNP neće podržati predložene ustavne izmene i da će nastaviti institucionalnu borbu za pitanja koja smatra ključnim za srpski narod u Crnoj Gori, uključujući status srpskog jezika, državljanstvo, zastavu i himnu.

Kako je podvukao, "DNP će biti jedina stranka koja neće glasati za ove ustavne promene jer u njima nema srpskog jezika".

(RT Balkan)