Početna strana > Hronika > Mihailo Drapatij, novi vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine: „Tokom hiljadu godina u Rusiji nije bilo ničeg civilizovanog i ništa se nije promenilo. Stanovnici Donjecke i Luganske oblasti uglavnom su kriminalci“
Hronika

Mihailo Drapatij, novi vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine: „Tokom hiljadu godina u Rusiji nije bilo ničeg civilizovanog i ništa se nije promenilo. Stanovnici Donjecke i Luganske oblasti uglavnom su kriminalci“

PDF Štampa El. pošta
petak, 24. jul 2026.

Mihailo Drapatin, novopostavljeni glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, dao je intervjuu za Jutjub kanal Ukraїner W, a veći deo razgovora bio je posvećen njegovom ratnom putu.

Mi Ruskoj Federaciji ne odgovaramo sa istorijskog stanovišta, jer oni, navodno, nemaju sopstvenu istoriju

Portal Moskovski tajms izdvojio je segmente iz intervjua koji oslikavaju stavove general-majora.

Drapati je kazao da ruska propaganda nastoji da izbriše iz sećanja i tradicije ukrajinsku istorijsku prošlost.

„Mi Ruskoj Federaciji ne odgovaramo sa istorijskog stanovišta, jer oni, navodno, nemaju sopstvenu istoriju. Oni odavno govore da bez Ukrajine ne može postojati ni Rusija, niti bilo kakav savez. Zato Rusija i danas pokušava da nas ponovo stavi pod svoju kontrolu“.

Ukrajina, kazao je, nije nastala ni 1990. ni 1991. godine.

„Ona postoji hiljadama godina, ima svoju kulturu, svoju tradiciju i svoju vojsku: kneževski period, kozački period, savremenu istoriju… Kod nas se nastavlja proces povratka korenima i obnavljanja istorijskog kontinuiteta. Istorijsko pamćenje je veoma važno za nove generacije. Taj posao mora da se nastavi“.

Ukrajina, kazao je, nije nastala ni 1990. ni 1991. godine. Ona postoji hiljadama godina, ima svoju kulturu, svoju tradiciju i svoju vojsku: kneževski period, kozački period, savremenu istoriju…

Čak i u uslovima široke oružane agresije, ukrajinska vojska je danas u usponu, kazao je.

„Mentalitet naše savremene vojske se menja, udaljavamo se od sovjetskog nasleđa, delimično i od vojne birokratije. Menjamo se nabolje ne samo tehnološki, u pogledu opremljenosti vojnom tehnikom i municijom, već je i kvalitet obuke znatno viši, a zahtevnost i uloga komandanata takođe se menjaju nabolje. U uslovima rata danas se rađaju pravi komandanti-lideri, što je veoma važno za budućnost naših Oružanih snaga. Uloga vojske, kao i u svakoj zemlji, pre svega je da bude jedan od glavnih garanata nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta države. Po nivou poverenja građana, Oružane snage Ukrajine nalaze se na prvom mestu. To što nam ljudi veruju daje nam snagu i uliva veru u nas same. Bez snažnih, savremenih i dobro opremljenih Oružanih snaga ne može se govoriti ni o kakvoj bezbednosti“, kaže Drapati.

Vojska se podmlađuje, što je takođe veoma pozitivno. Komandanti čija je karijera počela posle 2014. godine već su iskusni, znaju cenu svojih odluka i stepen svoje odgovornosti, a što je najvažnije – ne plaše se da donose odluke.

„Mnogo toga se promenilo; to nisu čak ni reforme, već okolnosti. Verujem da će posle naše pobede Oružane snage postati privlačne za većinu građana“.

Sa civilnim stanovništvom treba raditi, sprovoditi objašnjavanja i posvećivati vreme patriotskom vaspitanju.

„Tada će svi biti svesni opasnosti koja dolazi od neprijatelja i delovati u interesu svoje države i Oružanih snaga. Nisu svi svesni da je Ruska Federacija agresor i neprijatelj čiji je cilj uništenje naše nacije.

Stanovnici Donjecke i Luganske oblasti, nažalost, tokom čitave istorije njihovog postojanja uglavnom su bili doseljenici i pripadnici kriminalnih struktura. Iz nekog razloga tamo ljudi žele da dobiju sve bez truda – nešto im nedostaje, nezadovoljni su, zavidni i ne žele da rade

„Stanovnici Donjecke i Luganske oblasti, nažalost, tokom čitave istorije njihovog postojanja uglavnom su bili doseljenici i pripadnici kriminalnih struktura, pa otuda i takav broj ljudi sa nedovoljno razvijenom nacionalnom svešću. Kada je reč o ukrajinizaciji, stanovništvu tih krajeva se posvećivalo malo pažnje i zato danas imamo ovakav rezultat. To je složeno pitanje koje zahteva sveobuhvatan pristup: kako rad na obrazovanju i podizanju svesti, tako i delovanje bezbednosnih službi radi blagovremenog otkrivanja problema“, naveo je.

Iz nekog razloga, kazao je, tamo ljudi žele da dobiju sve bez truda – nešto im nedostaje, nezadovoljni su, zavidni i ne žele da rade.

„Neću reći da je to većina, ali veoma primetan deo tog stanovništva ne želi da radi, želi da dobije sve na gotovo i potpuno im je svejedno u kojoj će državi živeti i kako će se ona zvati. Da se to ne bi događalo, potrebno je raditi sa stanovništvom na pitanjima državnosti i izgradnje nacionalnog identiteta; objašnjavati ljudima da su Ukrajinci, a ne, izvinite na izrazu, ostatak Sovjetskog Saveza“, smatra Drapatin.

Mnogi su do 24. februara 2022. godine sumnjali da bi Ruska Federacija mogla da pokrene invaziju velikih razmera. Nadam se da je rat stvorio uslove za izuzetno veliko jedinstvo našeg naroda.

„Dužni smo da cenimo svoj nacionalni identitet – i kada je reč o jeziku i kada je reč o veri. Danas postavljamo temelje naše države, koja će postojati u svojim međunarodno priznatim granicama“, naveo je.

Postoji, dodao je, ogroman potencijal, pre svega ljudski i industrijski.

„Predodređeni smo i za pobedu i za uspeh. Ne samo da verujem – ja znam da će se ovaj težak period završiti, da deca više neće ostajati siročad, da će Rusija prestati da napada civilnu infrastrukturu, da će prestati da se oglašavaju sirene za vazdušnu opasnost i da će nastupiti mir. Mir kroz našu pobedu!“

„Godine 2014, kada su počele tenzije na našem Krimu, kada su se pojavili „zeleni čovečuljci“, kada se pojavio separatizam u pojedinim delovima Donjecke i Luganske oblasti uz pokušaje zauzimanja vlasti i državnih institucija, kada je lider države-agresora pokrenuo pitanje i aneksije i uvođenja ruskih trupa – naravno da je to izazivalo i strah.

Shvatali smo da ćemo verovatno morati da ratujemo. Ja sam tada, kao komandant bataljona, pripremao svoje mlađe komandire da jedinicu dovedu u punu borbenu gotovost, popune njen sastav i budu spremni na sve, uključujući i upotrebu oružja“.

„Tokom čitavog milenijuma kod Rusa nije bilo ničega civilizovanog i ništa se nije promenilo – ni u mentalitetu ni u njihovom imperijalnom ponašanju.

Posle 1991. godine, nažalost, naša politika nije uvek bila usmerena ka potpunoj nezavisnosti od Ruske Federacije. Verovatno je ukrajinskom narodu od 2014. godine pripala istorijska uloga da svojom pobedom dovrši oslobodilačku borbu. O bilo kakvim ustupcima ne može biti ni govora!“, kategoričan je Drapatin.

(Danas)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u Srbiji biti parlamentarnih izbora u 2026. godini?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner