Početna strana > Hronika > Marko Đurić o „novoj eri“ srpske diplomatije: Balansirana spoljna politika i strateška saradnja sa Izraelom i SAD
Hronika

Marko Đurić o „novoj eri“ srpske diplomatije: Balansirana spoljna politika i strateška saradnja sa Izraelom i SAD

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 30. jul 2026.

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je, sumirajući rezultate diplomatskih aktivnosti u prethodnih šezdeset dana, da je zvanični Beograd kroz intenzivne kontakte sa ključnim svetskim akterima uspeo da značajno unapredi svoju poziciju na međunarodnom planu.

U emisiji Prvog programa Radio Beograda "U sredu sa Bojanom Bilbijom“ šef srpske diplomatije govorio je o istorijskom početku strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama, brojnim posetama azijskim, evroazijskim i zapadnim zemljama, kao i aktuelnim dešavanjima u vezi sa Kosovom i Metohijom.

Posetu Vašingtonu i susret sa državnim sekretarom SAD Markom Rubiom, ministar Đurić ocenio je kao korak koji predstavlja prekretnicu u bilateralnim odnosima dve zemlje.

"Zaista nije reč o jednom diplomatskom kurtoaznom sastanku, nije reč ni o jednokratnom činu, reč je o novom poglavlju u odnosima Srbije i Sjedinjenih Američkih Država“, naglasio je Đurić, dodajući da ova inicijativa svrstava Srbiju u potpuno novu kategoriju partnerskih država u sistemu SAD.

U okviru strateškog dijaloga potpisan je i Memorandum o razumevanju u oblasti energetike koji doprinosi energetskoj bezbednosti i otvara perspektivu izgradnje novih gasnih koridora sa zemljama u okruženju, sa ciljem diverzifikacije opcija snabdevanja. Takođe, potpisan je i Memorandum u oblasti obrazovanja koji se odnosi na pojačavanje broja stipendija za naučne radnike i studente u okviru Fulbrajt programa.

Američka vlada je omogućila i donacije za nastavak procesa razminiranja terena na jugu centralne Srbije koji je ostao miniran od 1999. godine, što predstavlja važan simboličan korak ka okretanju budućnosti.

Đurić je takođe pomenuo da je administracija u Vašingtonu suspendovala strateški dijalog sa vladom u Prištini, što je rezultat i stalnih ukazivanja zvaničnog Beograda na položaj Srpske pravoslavne crkve, hrišćana i nepoštovanje kolektivnih prava Srba na Kosovu i Metohiji. U prilog jačanju veza sa američkim zakonodavnim telima, ministar je istakao i predlog kongresmena Klaudije Teni da se od februara obeležava mesec srpsko-američkog zajedničkog nasleđa.

Uspešna borba protiv pritisaka i izolacije Prištine

Analizirajući pitanje Kosova i Metohije, ministar je istakao da Priština na međunarodnom planu beleži sve veći stepen izolacije zbog svog delovanja na terenu. Kao primer uspešne diplomatske borbe, Đurić je podsetio na nedavnu sednicu Komiteta ministara Saveta Evrope u Moldaviji.

"Jedna za nas veoma značajna vest, koja je stigla sa te sednice, jeste da Priština i ove godine, dakle i na tom redovnom zasedanju, nije uspela u svojim nastojanjima da uđe u sastav ove međunarodne organizacije koja je važna, iako u njoj ima više od dve trećine država članica koje priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost“, precizirao je Đurić.

Dodao je da su pojedine velike evropske države uslovile Prištinu formiranjem Zajednice srpskih opština i primenom standarda u zaštiti prava srpskog naroda, što je direktan rezultat višegodišnjeg zalaganja državnog rukovodstva sa predsednikom Aleksandrom Vučićem na čelu.

Evropske integracije i regionalna saradnja

Kada je reč o odnosima sa Evropskom unijom, ministar je istakao da Srbija nastavlja sprovođenje reformi i da je nacionalni interes da bude za pregovaračkim stolom.

"Ja, reći ću vam otvoreno, iako je možda popularnije da se Brisel samo kritikuje, ja smatram da je naš nacionalni interes da budemo za tim stolom, jer ne samo što je 62 odsto naše ekonomske razmene sa zemljama Evropske unije, 78 odsto sa zemljama Unije i regiona, ako to računate, već na svaki način naša bezbednost, životna povezanost je vezana za ovaj kontinent", poručio je Đurić.

Naglasio je da se tokom nedavnih razgovora u Briselu sa evropskim zvaničnicima radilo na lobiranju za otvaranje klastera, pri čemu se sada može reći da velika većina zemalja EU podržava to otvaranje.

Intenzivna diplomatska ofanziva: Od Centralne Azije do Latinske Amerike

Ministar spoljnih poslova detaljno je predstavio i niz poseta koje je realizovao u proteklih šezdeset dana, ističući ekonomske i političke efekte saradnje sa državama širom sveta. Posebno je izdvojio posetu Uzbekistanu, okarakterisavši je kao strateški važnu s obzirom na to da ta zemlja predstavlja čvorište novog puta svile i beleži privredni uspon.

Govoreći o saradnji u Evropi, Đurić je apostrofirao razgovore u Češkoj i Slovačkoj, kao i posetu Italiji i susrete sa mađarskim zvaničnicima, ističući značaj građenja mreže prijateljstava u Centralnoj i Istočnoj Evropi koja mogu biti snažni zagovornici interesa Srbije.

Takođe, ministar je naglasio važnost obnavljanja direktne avio-linije nacionalne avio-kompanije Er Srbije između Beograda i Toronta posle 35 godina, što će olakšati komunikaciju sa stotinama hiljada naših sunarodnika u Kanadi, kao i značaj posete Brazilu – vodećoj ekonomiji Latinske Amerike, koji ne priznaje jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije.

Đurić je poručio da Srbija svoju spoljnu politiku temelji na ljubomornom čuvanju samostalnosti, doslednom poštovanju Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog javnog prava i principa suverene jednakosti.

Unapređenje odnosa sa Izraelom i balansirana spoljna politika

U maju ove godine nivo odnosa sa Izraelom podignut je na nivo unapređenog strateškog partnerstva, uz isticanje dobre saradnje u oblasti visokih tehnologija, nauke i turizma, kao i nabavke savremenih odbrambenih sistema za Vojsku Srbije.

O odnosima sa Ruskom Federacijom i očuvanju energetske saradnje, Đurić je naveo da je bitno da je taj odnos sačuvan.

"Državni i nacionalni interes je, između ostalog, i taj što smo u jednom veoma izazovnom vremenu taj odnos sačuvali. Kada niko nije… I to je nešto što mislim da će buduće generacije umeti da cene i da više razumeju kako smo u ovom teškom vremenu prošli između Scile i Haribde, a ne rušeći neke odnose koji su nam ostavljeni u nasleđe iz prethodnih generacija", istakao je ministar.

O situaciji na Kosovu i Metohiji i položaju srpskog naroda

Prisećajući se perioda u kome je obavljao funkciju direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić je podsetio na teške bezbednosne izazove i incidente sa kojima se suočavao tokom obavljanja dužnosti, ističući da su ti događaji irelevantni u poređenju sa položajem i aktuelnim problemima sa kojima se srpski narod danas suočava na terenu.

Govoreći o formiranju Zajednice srpskih opština, Đurić je, u emisiji Prvog programa Radio Beograda "U sredu sa Bojanom Bilbijom“, rekao da je bitno da je izdejstvovano da ZSO uđe u sve sporazume.

"Ja sam i dalje neko ko veruje da bi ovo za naše ljude bilo veoma korisno, veoma dobro. Mislim da je vrlo značajno što smo uspeli da izborimo da to uđe u sve sporazume, i više od toga, to je nešto što je ratifikovano dvotrećinskom većinom u parlamentu u Prištini, pošto je deo Briselskog sporazuma, i mislim da mi moramo da nastavimo na insistiranju da to bude sprovedeno", precizirao je Đurić.

(RTS, Radio Beograd)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u Srbiji biti parlamentarnih izbora u 2026. godini?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner