Hronika | |||
IPSOS – avgustovsko istraživanje javnog mnjenja: SNS 53,4%, SzS 11,3%, SPS-JS 11,2%, PSG i SRS po 5,4 odsto |
![]() |
![]() |
![]() |
četvrtak, 29. avgust 2019. | |
I avgustovsko istraživanje "Ipsosa" o rejtingu pokazalo da koalicija oko naprednjaka ima natpolovičnu većinu i da SzS beleži pad. Druga snaga je SzS sa 11,3 odsto, dok bi SPS-JS dobili 11,2. Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke ima podršku 53,4 odsto birača, pokazalo je najnovije istraživanje "Ipsosa" rađeno ovog meseca. Time je još jednom potvrđen trend da naprednjaci imaju natpolovičnu većinu glasača Srbije. Druga politička snaga, prema istraživanju dostavljenom "Novostima", jeste opozicioni blok "Savez za Srbiju" koji bi, da su izbori danas, osvojio 11,3 procenta. Dvocifreni rezultat ostvarila bi još samo koalicija Socijalističke partije Srbije i Jedinstvene Srbije i to 11,2 odsto birača. Cenzus bi preskočili još samo Pokret slobodnih građana Sergeja Trifunovića i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja koji su po rejtingu izjednačeni i imaju po 5,4 procenta podrške birača. Kartu sa ulazak u Skupštinu Srbije mogla bi da osvoji koalicija SPAS Aleksandra Šapića i DSS Miloša Jovanovića koji su trenutno na koti od 3,7 procenata. Pokret obnove Kraljevine Srbije Žike Gojkovića ostvario bi rezultat od 2,6 odsto, a Dosta je bilo Saše Radulovića 2,3 procenta. Ostali učesnici dobili bi ukupno 4,8 odsto. Direktor "Ipsosovog" sektora za istraživanje javnog mnjenja Marko Uljarević, komentarišući najnoviju sondažu, kaže za "Novosti", da je u "avgustovskom talasu registrovano nešto malo iznad tri miliona opredeljenih birača, to jest onih koji razmišljaju o izlasku na izbore i znaju za koju bi stranku odnosno koaliciju glasali". - Pored njih, u ovom trenutku imamo i oko 500.000 birača koji su neopredeljeni. Oni se dvoume između različitih opcija, ali se jedan znatan deo orijentiše slično kao i opredeljeni birači. Iako u ovom trenutku kažu da ne znaju za koga bi glasali, neki od njih imaju svoje favorite, ili makar one prema kojima više naginju, među strankama, koalicijama ili liderima. Među opredeljenim biračima koalicija okupljena oko SNS ima natpolovičnu većinu, a za njima slede Savez za Srbiju i koalicija SPS-JS. Osim ove tri liste, iznad cenzusa su Pokret slobodnih građana i Srpska radikalna stranka, a šanse za prelazak cenzusa imala bi i koalicija Aleksandra Šapića i DSS Ranija istraživanja "Ipsosa" pokazala su da se SNS i partije koje idu sa njima na izbornu listu kreću oko 55 procenata podrške. Najveći rejting, 57 odsto, dostigli su u aprilu posle velikog mitinga "Budućnost Srbije" koji je održan u Beogradu. Sa druge strane, "Savez za Srbiju" je sa početnih 15 procenata došao na nivo od 10 do 12 odsto. Istraživači su se u najnovijem ispitivanju javnog mnjenja bavili i indikatorima koji ilustruju ocenu stanja u Srbiji. - Ima ih mnogo, ali bih izdvojio pravac kretanja zemlje, percepciju najvažnijih problema, i očekivanu promenu životnog standarda. Osim toga što dobro pokazuju opšte raspoloženje u zemlji, ovi indikatori su i dobri prediktori izbornog ponašanja. Od kraja 2012. godine ulazimo u period u kom iz talasa u talas registrujemo veći broj građana koji smatraju da Srbija ide u dobrom pravcu u odnosu na one koji pravac kretanja ocenjuju lošim - navodi Uljarević. Od tog trenutka, kaže naš sagovornik, "periodi u kojima smo registrovali veći broj građana koji su pravac kretanja Srbije ocenjivali negativno su retki i vezuju se za sprovođenje ekonomskih mera usmerenih na smanjivanje penzija i plata u javnom sektoru". Paralelno sa tim, kako ističe, percepcija važnosti problema nezaposlenosti se gotovo prepolovila, što zbog pozitivnih efekata ekonomskih mera, što zbog promene prioriteta građana Srbije, jer je u istom periodu percepcija Kosova i Metohije kao jednog od najznačajnih problema sa kojima se Srbija suočava gotovo udvostručena. (Večernje novosti) |