Početna strana > Hronika > Gojko Božović: Projekat „Jadar“ kao Srbija u malom - visoka korupcija, niska renta, jeftina radna snaga
Hronika

Gojko Božović: Projekat „Jadar“ kao Srbija u malom - visoka korupcija, niska renta, jeftina radna snaga

PDF Štampa El. pošta
utorak, 02. jul 2024.

Proglas se protivi realizaciji Projekta "Jadar" sve dok se u Srbiji ne uspostave uslovi za pravi društveni dijalog na ovu važnu društvenu temu. Povodom kontroverzi o projektu rudnika Jadar, Proglas izjavljuje da je jedan od uslova za uspešno sprovođenje velikih rudarskih projekata, postojanje poverenja u državne institucije. Pisac i izdavač Gojko Božović, koji je i član Proglasa, kaže za N1 da u projektu rudnika litijuma možemo da vidimo Srbiju u malom - probleme sa visokom korupcijom, niskom rentom, jeftinom radnom snagom.

Proglas je bio u Gornjim Nedeljicama, gde je planiran Projekat „Jadar“, koji je pre malo više od dve godine zaustavljen. Kako navodi pisac, zabrinjavajuće je da je predsednik zemlje PR korporacije Rio Tinto.

„On zapravo govori sa stanovišta Rio Tinta, a ne sa stanovišta interesa ovog društva. Tu se postavlja pitanje kakvo društvo želimo da budemo – sirovinska baza ili društvo pravde, solidarnosti, inovacija, gde će se ljudi osećati uvaženo, srećno. Zato smo želeli da naš ciklus razgovora sa udruženjima građana počne upravo u Gornjim Nedeljicama. Taj projekat rudnika litijuma čini mi se kao Srbija u malom. Tu možemo da vidimo sve probleme ovog društva: netransparentnost, nedemokratičnost u donošenju odluka, da odluke ne donose nadležni organi, pitanje visoke korupcije, niske cene radne snage u Srbiji, pitanje niske rudne rente… Čitav niz problema“, ističe naš sagovornik.

Proglas veruje da je potreban bazičan konsenzus u društvu, kao i dijalog, dodaje on.

„U našem stavu se kaže da se protivimo realizaciji jer nemamo poverenja u vlast. Vidimo da vlast više lobira u interesu Rio Tinta. Dijalog je sigurno potreban, ali govorimo da bi taj dijalog mogao da se vodi, potrebni su demokratsko društvo i slobodni mediji, a mi to nemamo u ovom trenutku. Samim tim, taj dijalog ne može da ima dobar tok u ovom slučaju“, ističe Božović.

Kako dodaje, ne možemo imati poverenje u vlast koja se pokazala kao netransparentna i da ne radi u najboljem javnom interesu.

„Kada se planiraju tako veliki projekti, moraju se uzeti u obzir različiti interesi, ali se pre svega mora voditi računa o interesu ljudi koji tamo žive. Stručnjaci su govorili da rudnici litijuma postoje na raznim tačkama, uglavnom u pustinjama, ali koliko mi je poznato, ne postoje u naseljenom području. Ovo bi bio prvi takav slučaj“, ističe pisac dodajući da je pitanje nepoverenja jedno od ključnih u takvoj situaciji.

Kaže i da se postavlja pitanje da li bi se Projekat „Jadar“ pokretao da je Srbija članica Evropske unije (EU).

„Meni se čini da ne bi“, navodi Božović.

Osvrćući na posledice nevremena u prestonici, gde su ulice poplavljene, naš sagovornik kaže da, ako nismo u stanju da očistimo slivnike i sprečimo poplave, kako onda zamišljamo da ulazimo u dalekosežan i neizvestan projekat kao što je rudnik litijuma u jednom od najplodnijih delova naše zemlje.

Blokada Rektorata

Drugi dan studenti iz grupe STAV blokiraju izbore za studentski parlament Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog, kako tvrde, nefer uslova i jer postoji samo jedan kandidat koji je na čelu parlamenta godinama unazad. Naš sagovornik kaže da je ono što se dešava na Filozofskom fakultetu simptom stanja u društvu, u političkoj zajednici u kojoj se ne dozvoljavaju fer izbori ni na malom primeru, kao što je fakultet.

„Postoji potreba vlasti da se poistoveti sa državom, i da sve koje imaju drugačiji pogled i kritičko mišljenje, isključi iz društva, marginalizuje“, kaže naš sagovornik.

Kaže da je to odlika autoritarnih uprava.

„Ne smeju da dozvole da postoji bilo koji glas koji je prisutan u javnosti, da postoje profesije koje su slobodnije od drugih, nego svi treba da budu pokriveni istom medijskom kontrolom. To je pokazatelj da društvo ne ide u dobrom pravcu. U proteklih nekoliko meseci se na tu tradicionalnu propagandu koja razara i poverenje i profesije, čitave slojeve društva, nadovezuju i izraženi oblici represije, dakle primera zabrane, cenzura, progona. To pokazuje da je vlast svesna da gubi podršku, da ne može da vlada isključivo propagandom, potrebno je da bude i više represije i to je nova činjenica u našem političkom pejzažu“, napominje Božović.

(N1)

 
Pošaljite komentar