Početna strana > Hronika > "Gardijan": Trampov mirovni plan na ivici opstanka i može propasti zbog dva nedefinisana problema
Hronika

"Gardijan": Trampov mirovni plan na ivici opstanka i može propasti zbog dva nedefinisana problema

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 19. oktobar 2025.

Dve godine smrti i razaranja u Gazi okončane su nakon što su Izrael i Hamas prihvatili Trampov mirovni plan od 20 tačaka.

Prekid vatre je na snazi. Humanitarni kamioni su počeli da ulaze. Talaci i zatvorenici se razmenjuju. Izrael je započeo prvu fazu povlačenja sa teritorija koje kontroliše, a prema Trampovom planu, njegove trupe će na kraju biti raspoređene u zoni bezbednosti duž kopnene granice Gaze.

S obzirom na ove događaje, koji su svi deo uvodne faze, odbacivati ove prelomne promene u Gazi znači poricati stvarnost.

Već postoje nesuglasice u vezi sa povratkom tela izraelskih talaca, ali postoje i nerešeni dugoročni problemi koji bi mogli ugroziti prekid vatre i ostatak Trampovog plana, piše za Gardijan Rajan Menon, profesor emeritus međunarodnih odnoca na Siti Koledžu u Njujorku i naučni istraživač na Salzman Institutu za rat i mirovne studije Univerziteta Kolumbija.

Jedan od problema tiče se izraelskog povlačenja iz Gaze. Čak i nakon prve faze povlačenja IDF-a, Izrael će i dalje kontrolisati više od polovine teritorije, uključujući i koridor Filadelfija, koji se nalazi duž granice Gaze sa Egiptom, a za koji Hamas insistira da i mora biti prepušten. Sledeće povlačenje trebalo bi da smanji izraelsko vojno prisustvo u Gazi na 40 odsto, a potom još jedno na svega 15 odsto.

Sporovi oko obima i tempa povlačenja izraelske vojske mogli bi ugroziti prekid vatre. Plan dodatno pojačava taj rizik time što ne navodi vremenski okvir za preostala povlačenja IDF-a – niti ko će nadgledati njihovu realizaciju, i na koji način.

To nisu beznačajni propusti. Hamas je dugo insistirao da Izrael mora napustiti celu Gazu kao deo bilo kakvog dogovora o prekidu vatre. Njegovi pregovarači su pristali na manje pod snažnim pritiskom Egipta, Turske i Katara, koje je Tramp angažovao u tu svrhu.

Ako Izrael odbije dodatna povlačenja, Hamas ne može računati da će Tramp delovati kao posrednik. Sigurno se seća da je u martu Izrael jednostrano odustao od višefaznog sporazuma postignutog 15. januara, koji su SAD podržale, čim je trebalo pregovarati o vremenskom okviru za povlačenje trupa – iako oslobađanje talaca još nije bilo završeno.

Bela kuća nije reagovala, čak ni kada je Izrael nakon toga uveo tromesečnu blokadu isporuke pomoći.

U skorije vreme, Hamas je gledao kako Benjamin Netanjahu ignoriše Trampov poziv ranije ovog meseca da Izrael zaustavi bombardovanje, iznet nakon što je Hamas u pisanom odgovoru na njegov plan pokazao spremnost za mir.

I ponovo, SAD su ostale po strani dok je Izrael nastavio ofanzivu na Gaza Siti, ubivši desetine stanovnika, uključujući i decu, u roku od jednog dana nakon Trampovog apela.

Trampov plan zabranjuje izraelsku okupaciju ili aneksiju Gaze. Međutim, ta odredba ne isključuje mogućnost neograničenog vojnog prisustva Izraela – koje se prikazuje kao privremeno i opravdava tvrdnjama da Hamas nije ispunio obaveze u vezi s razoružanjem.

Ali, što više Hamas bude verovao da Izrael pokušava da odloži svoje povlačenje, to je verovatnije da će i on odugovlačiti s razoružanjem.

Iako plan predviđa da Hamas preda svoje oružje i dozvoli uništavanje svoje mreže podzemnih tunela i proizvodnih postrojenja za oružje, u njemu ne postoje mehanizmi za nadzor i verifikaciju.

Ovaj propust mogao bi dati Izraelu prostor da odloži povlačenje trupa, pozivajući se na nepoštovanje dogovora od strane Hamasa, dok bi Hamas istovremeno imao prostora da negira takve optužbe.

Kako će se proveravati istinitost izraelskih tvrdnji i Hamasovih demantija? Kako će se obaveze Hamasa sprovoditi – i ko će za to biti zadužen?

S obzirom na potpuno odsustvo poverenja između Hamasa i Izraela, nejasnoće u planu gotovo sigurno vode ka sporovima oko razoružanja – koji bi mogli biti pogubni za prekid vatre.

Ovo nije nerealističan scenario. Jehijel Lajter, izraelski ambasador u SAD, nedavno je izjavio da će Izrael ostati u Gazi sve dok Hamas ne bude potpuno razoružan, a nedugo nakon što je njegov kabinet odobrio plan prekida vatre, Netanjahu je obećao da će obnoviti rat ukoliko Gaza ne bude „demilitarizovana“.

Štaviše, Izrael nije obećao potpuno vojno povlačenje čak ni ako ti uslovi budu ispunjeni.

Hamas, sa svoje strane, strahuje da će ostati bez sredstava za otpor ukoliko se razoruža. Takođe se brine da će izraelske odbrambene snage (IDF) tada imati veću slobodu da ostanu u delovima Gaze koji se nalaze van bezbednosne zone, ili da zahtevaju da se ta zona proširi dublje u Gazu.

Značajno je to što u saopštenju Hamasa kojim prihvata primirje nije pomenuto razoružavanje. Štaviše, jedan od njegovih visokih zvaničnika izjavio je u subotu da „zahtev da predamo svoje oružje nije tema pregovora“, dodavši da je razoružanje „isključeno“.

Još jedan problem sa Trampovim planom jeste međunarodna stabilizaciona sila (ISF), za koju se navodi da će biti sastavljena od trupa iz zemalja regiona i drugih muslimanskih država, i koja bi preuzela odgovornost za bezbednost u Gazi nakon što IDF preda oblasti koje napušta.

Plan ne sadrži detalje o veličini te mirovne misije, obimu njenih ovlašćenja niti o sredstvima kojima bi obuzdavala nemire – bilo da se radi o sukobima između Hamasa i Izraela, ili nasilju između Hamasa i naoružanih grupa (neke rivalske klanove, druge koje podržava Izrael), što se već dogodilo.

Iako su neke države pokazale interesovanje, nijedna se još nije obavezala da će obezbediti trupe za ISF – možda upravo zbog ovih ozbiljnih rizika.

Osim toga, pretpostavka da će Izrael pristati na snažnu mirovnu silu u Gazi – gde deluje bez ograničenja još od zauzimanja teritorije tokom šestodnevnog rata 1967. godine – jeste čin vere.

Ukoliko Izrael nastavi da interveniše u Gazi, pozivajući se na pretnje po svoju bezbednost, teško je zamisliti da bi ISF pružio otpor, naročito ako bi IDF otišao dalje i ponovo okupirao delove teritorije.

Primirje u Gazi nije osuđeno na propast, ali mu je osnova krhka. Ako dođe do njegovog narušavanja, ostatak Trampovog plana – nastavak isporuka pomoći, raspoređivanje mirovnih snaga, posleratna upravljačka struktura i obnova privrede – ostaće samo na papiru.

Još gore, Gaza bi mogla ponovo da postane poprište masakra.

(Danas)

 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner