Hronika | |||
Danas: Redovni analitičar Pinka i Informera - Ko je Dejan Vuk Stanković, novi ministar prosvete? |
![]() |
![]() |
![]() |
ponedeljak, 14. april 2025. | |
Redovni politički analitičar Pinka i Informera ,profesor Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača Dejan Vuk Stanković, predložen je za ministra prosvete u novom sazivu Vlade Srbije. Od početka studentskih blokada Dejan Vuk Stanković je jedan od retkih, ali glasnih, profesora Univerziteta u Beogradu koji nisu podržali svoje studente, pa je tako i u više navrata pričao protiv njih. Na prorežimskim televizijama kao politički analitičar govorio je o brojnim temama, o opoziciji, protestima, studentskim blokadama, ali i kao stručnjak za temu kredita za mlade, o ekologiji, o odnosima sa Evropskom unijom, o Kosovu, litijumu, terorizmu. Pored redovnih nastupa na provladinim televizijama, Stanković je u žižu javnosti dospeo kada je krajem 2024. godine podneo kandidaturu za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), prenosi Istinomer. U maju 2023. godine napadnut je u jednom kafiću u centru Beograda, nakon čega je gostovao na Pinku i ukazao da su mu trojica muškaraca prišli, vređali ga i pretili mu, a onda mu se jedan od njih uneo u lice i sipao vodu u kafu, dok je on mirno sedeo u kafiću u Palmotićevoj ulici. „Ja sam još uvek u šoku, zabrinut za svoju bezbednost i bezbednost svoje porodice. Ja sam sedeo mirno, prišla su mi trojica, jedan je uzeo čašu i sipao mi vodu u kafu i rekao mi ‘ja se više ne plašim, pobedio sam strah, mogu da radim šta hoću, gotovo je’. Ja sam ustao i rekao ‘šta vi hoćete od mene?'“, naveo je tada Stanković. U svojoj biografiji navodi da je od 1991. do 1998. godine, studirao filozofiju, koju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, sa prosečnom ocenom 9.25. Iste godine, upisao je postdiplomske studije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na smeru filozofija, katedra: etika i praktična filozofija, ispitne obaveze na postdiplomskim studijama je okončao u roku, sa prosečnom ocenom 9.80. Kako tvrdi, u novembru 2011. godine na Odseku za filozofiju, na Katedri za etiku i praktičnu filozofiju, odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom „Praktička racionalnost i odnos prava i morala u filozofiji DŽona Mičela Finisa“ i stekao zvanje doktora filozofskih nauka. Od 2003. godine radi na Učiteljskom fakultetu (Fakultet za obrazovanje učitelja i vaspitača), na kome je vanredni profesor na predmetu Filozofija sa etikom. Kako navodi u biografiji, stručno se usavršavao i učestvovao na projektima Instituta za filozofiju i društvenu teoriju kao stipendista Ministarstva za nauku, tehnologiju i životnu sredinu Republike Srbije (2000–2003), pohađao je i Otvoreni program Beogradske otvorene škole (1999–2000) i program Savremene teorije demokratije Alternativne akademske obrazovne mreže (2000–2001). Napominje da je u periodu 2004-2006. učestvovao „u svojstvu istraživača, kao analitičar agencije Marten Board International, članice ESOMAR-a, čiji je fokus bio na istraživanju tržišta i javnog mnjenja licencirane licencirane od British Bureau for Marketing za program TGI“. Rođen je 1973. godine u Beogradu, Osnovnu školu „Starina Novak“ i Prvu beogradsku gimnaziju, pohađao je i završio u rodnom gradu. Boris Bratina, novi ministar informisanja, izjavio da je „sve ono što se događa na srpskim univerzitetima je prava bruka“
Za novog ministra informisanja i telekomunikacija predložen je Boris Bratina, čovek je svojevremeno palio zastavu Evropske unije i Paradu ponosa nazivao "procesijom bolesnika". Na mitingu održanom 24.marta 2009. u Beogradu, povodom 10 godina od NATO agresije na Srbiju, zapalio je zastavu Evropske unije. “Ili ste Srbi i protiv ulaska u Evropsku uniju ili ste protiv Srbije. Sad ćemo da vam pokažemo šta mislimo u ulasku u EU… Srbija, Rusija, ne treba nam Unija! Dole srpska marionetska Vlada! Srbija i Rusija uvek zajedno! Živeli Srbi!”, vikao je Bratina. Bio je član Upravnog odbora „SNP 1389“. Kako je govorio o LGBT osobama Bratina je najavljivao suprotstavljanje održavanju Parade ponosa. Kako prenosi Istinomer, govorio je da homoseksualce SNP Naši 1389 ne mrzi, ali ipak misle da je Parada ponosa „procesija bolesnika i da je takve skupove potrebno zabraniti“. „Daleko više prava da održe paradu imaju invalidi, kojima naši partijci pokušavaju da se dodvore obećanjima o navodnim radnim mestima. To je licemerno. Gde su naše lepe devojke da se zaljube u invalide sa ratišta, gde su naši muškarci da se zaljube u ženu kojoj je lice unakaženo, a koja je nekad bila lepa? Ti ljudi su marginalizovani i trpe najgoru diskriminaciju. Ne homoseksualci. Homoseksualcima ne treba ići niz dlaku i dozvoljavati im da iživljavaju svoj egzibicionizam. Sa druge strane, poslednjih deset godina Srbija stalno trpi propagiranje pederastije kao merila normalnosti. A ako ste protiv, treba vas oterati u koncentracione logore zajedno sa prvosrbijancima koji valjda svi imaju brade do stomaka i jedu gibanicu? Dakle, mi ćemo se, kao i svakog puta, suprotstaviti paradi srama na sebi svojstven način. Kao i prošle godine, učestvovaćemo u njenom sprečavanju. Posebno ponavljamo poziv građanstvu da fotografiše sve učesnike ove parade, a mi ćemo potom otkupiti fotografije i oblepićemo ceo grad, tako da mogu svi skupa da budu ponosni i gledaju u sliku svog lika“, govorio je Bratina 2010. godine. O studentima U decembru 2024, na početku velikih studentskih protesta, izjavio je da je „sve ovo što se događa sa univerzitetima u Srbiji čista zloupotreba i da na nju treba zakonski reagovati“. „U najmanju ruku otpustiti te nastavnike, ako ne i druge nastavnike, videti ulogu rektorata u svemu ovome i to ne samo beogradskog nivoa, nego generalno rektorata“, rekao je Bratina i ocenio i da bi posle toga trebalo raskrinkati i ponašanje koje je, kako je rekao, indukovano ‘od strane antisrpske političke opozicije, a zatim i od zemalja koje imaju tu najviše interese’. Prema njegovim rečima, ono što se događa na srpskim univerzitetima je ‘prava bruka’, ali je dodao i da to nije nova pojava na univerzitetima. Član je inicijativnog odbora za osnivanje Pokreta za narod i državu Aleksandra Vučića. (Danas, N1, Nova.rs) |