Hronika | |||
Crta": Za "Studentsku listu" 44 odsto, a za Vučićev blok 32. Proteste protiv vlasti podržava 58 odsto građana |
![]() |
![]() |
![]() |
ponedeljak, 13. oktobar 2025. | |
Gotovo dve trećine građana vide raspisivanje prevremenih izbora kao način da se izađe iz krize, saopštila je Crta. I skoro svaki treći glasač partija na vlasti smatra da bi trebalo raspisati izbore - pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je Crta sprovela u periodu od 13. do 27. septembra. Ako bi se u ovom trenutku išlo na birališta, išlo bi se u referendumskoj klimi, odnosno u okolnostima gotovo crno-bele podele na one koji su za predsednika Aleksandra Vučića i one koji su za studente, odnosno za promene. U ovom trenutku, u kojem se ne zna kada će biti raspisani izbori, studentsku listu podržava 44 odsto građana, a blok predvođen Aleksandrom Vučićem 32 odsto, naveli su iz Crte. Da nije bitno ko će umesto Aleksandra Vučića doći na vlast, kaže 43 odsto građana, a 39 odsto njih misli da bi nam bez njega bilo gore, što najjasnije ilustruje referendumsku atmosferu i podeljenost društva. Takođe, sve je manji udeo građana s umerenim ili neodređenim stavom prema protestima protiv vlasti – 58 odsto ih podržava, 39 odsto ne podržava, dodaje Crta. "Spremnost društva za promene ogleda se i u nalazu da više od polovine građana smatra da zemlja ide u pogrešnom pravcu, naspram trećine koja veruje da je Srbija na dobrom putu. Skoro identični nalazi bili su i na početku studentskih protesta, u decembru 2024. Građani koji smatraju da se zemlja kreće u pogrešnom pravcu u najvećoj meri su oni koji podržavaju proteste i kao preovlađujuća osećanja navode bes, ljutnju i zabrinutost", kažu iz Crte. Polarizacija se vidi i u tome šta ko prepoznaje kao najveće probleme Srbije - za 26 odsto građana najveći problem je sistemska korupcija, a za 20 odsto njih to su studenti i blokade. Kao ključne izvore briga građani navode još i vlast, kao i sopstvene ekonomske probleme. Među onima koji podržavaju Vučića i koji studente vide kao najveći problem, najviše je starijih, kao i građana s nižim nivoom obrazovanja i onih kojima su mediji naklonjeni vlasti glavni izvor informisanja. Ispitavanje je sprovedeno telefonski, na reprezentativnom nacionalnom uzorku od 2020 ispitanika (N1)
|