subota, 13. septembar 2025. | |
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pojačava suzbijanje protesta koji su potresli njegovu populističku vladavinu poslednjih meseci, piše agencija AP, dodajući da je ono što je počelo kao mala kampanja protiv korupcije predvođeno studentima "preraslo u najturbulentnije protestne talase u toj balkanskoj zemlji u poslednjih četvrt veka". Kako navodi AP, grupe za odbranu ljudskih prava i Vučićevi politički protivnici upozorili su na sve brutalnije taktike s ciljem da se ućutka pokret koji je postao dosad najveći izazov njegovom držanju vlasti dužem od 10 godina. Prošle nedelje, piše agencija, tenkovi su prošli kroz glavni grad Beograd u pripremu za vojnu paradu 20. septembra a demonstranti strahuju da bi vojska mogla da ostane na ulicama, "ako tokom parade izbiju nemiri". Agencija iznosi pregled Vučićeve političke karijere, ukazujući da vlada Srbijom više od deset godina, preoblikujući njenu politiku uz optužbe o korupciji i autoritarizmu. Počeo je političku karijeru 1990-ih kao tvrdi nacionalista u Srpskoj radikalnoj stranci, ukazuje agencija navodeći da je postao ministar informisanja pod tadšnjim srpskim moćnikom Slobodanom Miloševičem i postao ozloglašen po pozivima da se kazne nezavisni mediji, i po svojoj ratnoj retorici protiv suseda Srbije, koju, kako dodaje AP, zadržava do danas. Srbija je poražena u balkanskim ratovima, Milošević je svrgnut u talasu protesta u oktobru 2000. a Vučić se preoblikovao u proevropskog reformatora, bio koosnivač Srpske napredne stranke koja je obećala modenizaciju i integraciju ali je učvrstio svoju vlast kroz populizam, kontrolu medija i čvrsto držanje državnih institucija, navodi agencija. AP podseća na pad nadstrešnice 1. novembra 2024. na železničkoj stanici u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi i da je ta tragedija povezana sa projektom renoviranja podržanm Kinom podstakla bez zbog navodne državne korupcije i nemara. Iznoseći kako su se dalje razvijali protesti, agencija ukazje da su prvo počeli proteste studenti, blokirajući saobraćaj svakog petka 15 minuta u znak sećanja na poginule, ali je se bes zbog korupcije brzo proširio dalje od kampusa i privukao mase običnih građanja frustriranih zbog rastućih troškova života i osećaja nekažnjivosti mežu vladajućom elitom. Demonstranti sada traže odgovornost, transparentnost i prevremene izbore, piše AP. Demonstracije su na početku bile mirni marševi i protesti, ukazuje agencija dodajui da su tenzije porasle kada su vlasti rasporedile policiju za suzbijanje demonstracija, policiju u civilu i čak mutne parapolicijskje jedinice predvođene fudbalskim huliganima vernim Vučiću da rasteraju okupljanja sa pendrecima, štapovima i bakljama. Demonstranti su prijavili da su dobijali batine, da su bila arbitrarna (samovoljna) hapšenja i upotreba suzavca, kao i šok bombi, te upotreba sonarnih uređaja, taktike koje su grupe za odbranu ljudskih prava osudile kao preterane i brutalne. Oštar odgovor vlasti podstakao je prkos, ukazuje AP, dodajući da su studenti eskalirali akcije blokiranjem glavnih raskrsnica, zauzimanjem univerzitetskih zgrada i organizovanjem protesta ispred državnih institucija. Svako novo suzbijanje protesta dovelo je više ljudi na ulice stvarajući ciklus konfrontacija. I dok su prethodni talasi protesta polako jenjavali oko spornog projekta nekretnina, navoda o ukradenim izborima i dva masovna ubistva ("Ribnikar" i Orašje), ovog puta protesti su rasli s vremenom i, što je najpresudnije, navodi agencija, oni su se proširili van Beograda na desetine gradova i malih mesta širom zemlje. Vučić je više puta nazvao studentske demonstrante "teroristima" koji rade zajedno sa zapadnim silama da ga uklone sa vlasti, bez davanja dokaza, piše agencija. Iako je pozvao na dijalog sa studentima, odbio je da raspiše prevremene izbore i upozorio još žešćim odgovorom na proteste. Studenti su odbili njegovu ponudu o pregovorima pre prevremenih izbora. U odgovoru na zahteve studenata vlasti su otpustile više od 100 nastavnika, profesora i dekana i zamenile ih Vučićevim lojalistima. Dok su neke škole otvorene s novim osobljem, druge su ostale zatvorene, posebno se to odnosi na neke fakultete. Dok je pod intenzivnim domaćim pritiskom Vučić nastavlja da predstavlja srpsku spoljnu diplomatiju kao balansiranu, koja upravlja kompleksnim odnosima sa Evropskom unijom, i njegovim autoritarnim saveznicima, kao što je Rusija, piše agencija Podseća da je Vučić 1. septembra prisustvoao samitu lidera iz Kine, Rusije, Sverne Koreje i Irana gde je ,kako je rekao , dobio njihovu podršku u postupanju sa protetsima kod kuće. Takođe je odbio da se pridruži međunarodnim sankcijama protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu. Ipak, nije pokušao da blokira srpski izvoz oružja Ukrajini a ranije ove godine prvi put je posetio Kijev ukazujući spremnost da se poveže sa zapadno orijentisanim zemljama, navodi AP. Agencija podseća da je Srbija kandidat za članstvo u EU od 2012, ali da je ostvarila spor napredak. Vučićeva vladavina obeležena je centralizacijom vlasti, gušenjem i čvrstom kontrolom medija, što je izazvalo nadzor organizacija za odbranu ljudskih prava, navodi AP. Otvoreno se zalagao za zatvaranje poslednjih nezavisnih televizijskiih kanala N1 i Nova, ili za čistku izveštača i uprave. Nazvao ih je lažovima zbog izveštavanja o protestima, iako oni uglavnom prenose proteste uživo, sa minimalnom intervencijom urednika illi komentatora, ukazuje AP. Analitičari i opozicone grupe smatraju da Evropa mora da poveća pritisak na Srbiju da bi se sprečila njena dalja demokratska erozija. Zvaničnici EU upozorili su Vučića da napredak ka članstvu u EU zavisi od ispunjenja određenih standarda uključujući reformu sudstva, medijske sloboce i borbu protiv korupcije. U vreme kada se Evropa suočava sa posledicama ruskog rata na Ukrajinu EU je do sada pokazala malo spremnosti da se suoči sa Vučićem i njegovom vladom, navodi AP. Srpska opozicija i neki EU poslanici veruju da je reakcija EU bila suviše blaga zato što zvaničnici veruju da je Vučić jedini koji može da očuva mir u regionu gde se još osećaju posledice niza ratova 1990-ih u kojima je više od 100.000 ljudi poginulo a milioni su ostali bez domova. Protesti protiv korupcije postali su više od samo borbe protiv korupcije oni su sada direktan izazov Vučićevoj vladavini čvrste ruke, sa demonstrantima koji traže slobodne izbore, nezavisno sudstvo i odgovornost za policijsko nasilje, navodi agencija. Kako nijedna strana ne pokazuje znake popuštanja, Srbija se suočava sa produbljenom poltičkom krizom i rizikom daljih nemira i čak prolivanja krvi, zaključuje AP. (Beta) |