| subota, 07. mart 2026. | |
|
Moramo da razmišljamo brzo, radimo više i donosimo strateške odluke, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na predstavljanju nacionalne strategije "Srbija 2030". Kao prvu i najvažniju tačku, Vučić je istakao očuvanje mira i stabilnosti u zemlji. Pojačaćemo finansijsku podršku sunarodnicima na KiM, najavio je predsednik. Najkasnije u septembru biće otvorena prva fabrika humanoidnih robota u "Mintu", naveo je Vučić. Prema proceni, prosečna plata u 2030. godini iznosiće 1.320 evra, dok će prosečna penzija biti 750 evra. Najavljena je velika pomoć majkama i mladima, kao i povećanje izdvajanja za inovativne lekove i lečenje dece u inostranstvu. Vučić je poručio građanima da neće biti nestašice nafte i gasa. Predsednik vidi Srbiju kao člana EU 2035. godine.
"Da se držimo planova i budemo zajedno u teškim vremenima" U zaključku svog obraćanja, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da najveće primedbe ima na programe iz oblasti poljoprivrede i obrazovanja, iako, kako kaže, postoji mnogo dobrih ideja. Upozorio je i da se institucije moraju držati usvojenih planova, posebno zbog velikih projekata koji su u toku, uključujući pripreme za Ekspo. Istakao je da je i najlošiji plan bolji od rada bez ikakvog plana, i pozvao nadležne da se drže postavljenih ciljeva. Građanima je poručio da je važno jedinstvo u vremenu velikih globalnih izazova.
"Molim građane da se držimo zajedno i da razumemo opasnosti u kojima se svet nalazi. Treba da se ujedinimo bar po vitalnim pitanjima državnog interesa, a političare molim da prave što manju štetu ako već drugo ne umeju", rekao je Vučić. Damama je čestitao predstojeći Međunarodni dan žena i još jednom ponovio da će Srbija nastaviti da se razvija: "Srbija će ići napred, snažno i jako, niko je neće zaustaviti i Srbija će sačuvati mir. Živela Srbija!" Vučić je predstavio ključne tačke razvoja Srbije do 2030. i 2035. godine. To su očuvanje mira i stabilnosti, vojna neutralnost i evropski put Srbije, poboljšanje životnog standarda – odnosno minimalnih zarada, plata i penzija – ulaganje u zdravstvo, socijalni program, tržište rada i obrazovanje, razvoj veštačke inteligencije i energetskog sistema, kao i izgradnja značajnih putnih, železničkih i građevinskih projekata, javno-komunalne mreže i jačanje sektora poljoprivrede. "Poljoprivredom sam najnezadovoljniji" Vučić je izjavio je da je od svih oblasti trenutno najmanje zadovoljan stanjem u poljoprivredi, ističući da je glavni problem nedostatak jasne strategije i dugoročne vizije. "Nisam nezadovoljan zato što se neko buni ili podleže pritiscima, već zato što i dalje nemamo jasnu strategiju. Danas trošimo više novca nego ranije, a imamo iste probleme", rekao je Vučić. Posebno je ukazao na nedovoljno razvijene sisteme za navodnjavanje. "Ništa nismo rešili po pitanju navodnjavanja. Sramota je koliko malo navodnjavamo. Moraju da se obezbede najjeftiniji krediti za te sisteme. Onaj ko hoće – hoće, ko neće – ne mora", poručio je predsednik Srbije. Zatražio je od nadležnih institucija da izađu sa konkretnim rešenjima i predlozima, kako bi poljoprivrednici imali jasan sistem i mogli da planiraju proizvodnju. "Hoću da vidim kako ste predvideli da napreduju sistemi za navodnjavanje, kako ćemo da se borimo protiv poplava i kako ćemo da se nosimo sa subvencijama iz Evrope. Neko mora da gleda širu sliku, a ne samo najužu moguću", naglasio je Vučić. "Moramo da značajno popravimo vodovodnu i kanalizacionu mrežu Vučić je ukazao na velike probleme u vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi širom zemlje, naglašavajući da je većina sistema izgrađena pre više decenija. "Najveći deo infrastrukture podizan je posle Drugog svetskog rata, a zatim u periodu od sedamdesetih do osamdesetih godina. Danas imamo ozbiljne probleme sa vodosnabdevanjem u čak 85 odsto gradova i opština", rekao je Vučić.
Naveo je da u Srbiji postoje desetine hiljada azbestnih vodovodnih cevi koje moraju biti zamenjene, kao i veliki broj dotrajalih i nedostajućih instalacija. Zbog toga su gubici vode u mreži izuzetno visoki i u pojedinim sredinama dostižu i do 75 odsto. "Moramo da izgradimo čak 30.000 kilometara novih vodovodnih cevi", istakao je predsednik Vučić. Kao primer problema naveo je Šabac, gde 41 naselje nema priključak na vodovod, pa se stanovnici i dalje oslanjaju na sopstvene bunare. "Samo kada to čujete, razumete koliko je situacija teška. To direktno utiče na kvalitet života ljudi", pojasnio je predsednik Srbije. Naglasio je da problemi postoje i u kanalizacionoj infrastrukturi. U Kragujevcu, kako je naveo, potrebno je izgraditi ili obnoviti čak 690 kilometara kanalizacione mreže. Za rešavanje problema vodosnabdevanja država je planirala 1,5 milijardi evra investicija, što predstavlja najveća ulaganja do sada u ovoj oblasti. "To je ogroman novac, nikada veći, ali ni to nije dovoljno. Ako bude moguće, moraćemo da izdvojimo i više sredstava za vodu", poručio je Vučić.
Vučić: Gradićemo puteve, železnicu, aerodrome i metro Vučić je naveo da je Srbija u prethodnom periodu postigla značajne rezultate u izgradnji putne infrastrukture, ali da u narednim godinama mora biti još uspešnija. "Do sada je izgrađeno 622 kilometra auto-puteva i brzih saobraćajnica, dok se u ovom trenutku radi na još 380 kilometara", naveo je Vučić. Među značajnim projektima izdvojio je "Moravski koridor" (oko 40 kilometara), kao i izgradnju deonica "Sremska Rača-Kuzmin", brze saobraćajnice "Šabac–Loznica", obilaznice oko Valjevo, Kragujevca i Novog Sada, kao i putni pravac "Beograd–Zrenjanin–Novi Sad". Naglasio je da država planira da do 2035. godine izgradi još 578 kilometara auto-puteva, što će, zajedno sa već izgrađenih 622 kilometra, predstavljati rezultat, kako navodi, bez presedana u Evropi, u odnosu na veličinu zemlje. Vučić je govorio i o izgradnji auto-puta "Vožd Karađorđe", kao i o takozvanoj brzoj saobraćajnici "Bački Breg-Srpska Crnja", poznatom kao "Smajli", koji treba da poveže sever Srbije. Posebno je istakao značaj novih puteva za jug zemlje, uključujući pravac Kraljevo-Novi Pazar-Jarinje, sa mogućim nastavkom ka Kosovskoj Mitrovici, kao i izgradnju brze saobraćajnice ka Negotinu i Brzoj Palanci, čime će, kako je naveo, "ceo istok Srbije biti povezan kao na dlanu". Kada je reč o železnici, predsednik je najavio plan izgradnje i modernizacije 1.019 kilometara pruga. Među projektima koji su već u realizaciji izdvojio je deonice Zemun Polje-Aerodrom "Nikola Tesla"-Nacionalni stadion, kao i pruge "Niš-Brestovac" i "Niš-Dimitrovgrad", uz izgradnju obilaznice oko Niša. Vučić je naglasio da je važno da se infrastrukturni projekti realizuju odgovorno i bez političkih opstrukcija, kako bi se nastavio brzi razvoj zemlje. Naglasio je i da će država graditi manje aerodrome, za male avione. "Hoćemo da dovodimo ljude u Borsku i Kruševačku regiju. Niški aerodrom očekuje dodatni prosperitet, radićemo i na Lađevcima, ali će Niški aerodrom značajno napredovati – da ima veći broj letova i putnika, ali i da građanima dostignu veći broj destinacija", istakao je predsednik Srbije. Mesarović: Neophodno da gradimo industrijske kapacitete Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović, govoreći o radnoj snazi, kaže kaže da je neophodno izgraditi industrijske kapacitete i tehnološke parkove kako bi država ostala konkurentna. "Planiramo šest projekata, dva parka i četiri industrijske zone", navela je u kratkom obraćanju resorna ministarka. Đedović Handanović: 30 odsto svih ulaganja biće ulaganja u energetiku Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović je rekla da energetska bezbednosti postaje jednaka sa nacionalnom bezbednošću. "Moramo da pokrenemo novi ciklus u energetsku infrastrukturu, mrežu, sve to da bi obezbedili privredni razvoj, novih tehnologija, rast veštačke inteligencije, digitalne infrastrukture, bez energije to je nemoguće. Ratovi se vode zbog energenata, a naš je sistem izgrađen 60-ih,70-ih,80-ih godina i posle toga je malo urađeno. Počeli smo to da menjamo“ rekla je ministarka Đedović Handanović.
Ministarka je rekla da 30 odsto svih ulaganja su ulaganja u energetiku. "Pre svega početak izgradnje nuklearnog objekta u našoj zemlji, hrabro smo izmenili zakon i moramo da započnemo izgradnju prve nuklearne elektrane pre 2035. godine. Potrebno nam je 3 milijarde evra, jer je to čista, sigurna energija i ceo svet teži da tri puta poveća nivo nuklearne energije do 2050. godine. Ako radimo posvećeno, možemo nakon 2040. godine da to imamo", rekla je ministarka. Takođe je rekla da moramo imati 60 odsto više proizvodnih kapaciteta nego što sada imamo. "Ne sme dolaziti do prekida kada padne sneg, moramo jačati mrežu u celoj zemlji, rekonstruisati sve. Čak 1.000 kilometara dalekovoda, moramo ulagati u industrijske zone, u Šapcu, Leskovcu, Inđiji, da bi mogli da jačamo privredu i privredni rast, da građani imaju sigurno napajanje električnom energijom", rekla je Đedović Handanović. Ministarka je rekla i da ćemo imati novi naftovod ka Mađarskoj, kako bi sigurno dopremali derivate i ne zavisimo od brodova, vozova. Vučić: Neće biti nestašica nafte i gasa, obezbedili smo rezerve Neće biti nestašice nafte, biće teška situacija za državu, ali neće biti problema sa tim, rekao je predsednik Srbije. Rekao je da imamo rezerve dizela 418.000 tona što je dovoljno za 74 dana da ništa ne uvezemo, i 94.860 tona benzina što je dovoljno za 71 dan. Takođe je rekao i da imamo dovoljno mazuta i kerozina. "Banatski dvor je pun do čepa što se tiče gasa, oko 400 miliona, imamo u Mađarskoj još 155 miliona, 550 miliona ukupno imamo gasa, koji je danas 548 dolara na hiljadu kubnih metara", rekao je Vučić. Ponovio je i da će se graditi veliki projekti kada je reč o gasovodima i naftovodu. U periodu od 2028. do 2035. biće uloženo 14,4 milijarde u energetiku. "Ono što me brine, postoje različite vrste napada zbog ludila u svetu, naša vojska će direktno da čuva i obezbeđuje glavnu kompresorsku stanicu u Žabarima", rekao je Vučić, i dodao da će se zidati i nova podzemna skladišta gasa. Čadež i Jovanović: Razvijamo srpski jezički model veštačke inteligencije Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za informacionu tehnologiju i e-upravu Srbije Mihailo Jovanović skrenuo je pažnju na proizvodnju čipova, obezbeđivanje uslova za funkcionisanje data centara, ali i na to da srpski jezik mora da pronađe svoje mesto u svetu koji se, kako kaže, razvija nikad većom brzinom. "U Kragujevcu gradimo najsavremeniji centar za sajber bezbednost, koji će čuvati podatke i državne sisteme, institucije i građane", istakao je Jovanović. Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež je naglasio kako je Srbije jedna od retkih zemalja u Evropi koja ima infrastrukturu da napravi nacionalnu platformu za veštačku inteligenciju. "Srce svega toga, i voleo bih da svi to zajedno razumemo, jeste srpski nacionalni jezički model. Jezički model je sistem veštačke inteligencije koji razume jezik, odgovara, daje odgovore. Chat GPT je jedan jezički model, na primer. Kada mu vaša firma ili bolnica postavi pitanje, ti podaci napuštaju Srbiju. Ne poznaje naša pisma, propise, zakonodavstvo. Srpski jezički model sve to poznaje, sve vezano za Srbiju. Naš zadatak je da ga napravimo do Ekspa 2027. To je srce same aktivnosti, da bi uopšte uspeli da koristimo veštačku inteligenciju u budućnosti. Ako uspemo, do 2035. godine je to od 35 do 50 milijardi u našem BDP-u, a ako ne uspemo, onda nijedna firma neće moći da opstane. Ovo je šansa koju imamo jednom u generaciji", naglasio je Čadež. "Veštačka inteligencija ključna u budućnosti" Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je da veštačka inteligencija postaje jedan od ključnih faktora proizvodnje u savremenoj ekonomiji, ističući da će budući ekonomski razvoj u velikoj meri zavisiti od energije i računarskih kapaciteta. Objasnio je da proizvodnja u budućnosti više neće zavisiti isključivo od ljudskog rada, već će ekonomije moći da rastu iako će se ukupan obim rada smanjivati. Prema njegovim rečima, očekuje se da će produktivnost zahvaljujući veštačkoj inteligenciji porasti i do 700 odsto, što će neminovno dovesti i do smanjenja broja radnih mesta u pojedinim sektorima. Vučić je upozorio da bi takve promene mogle da oslabe i javne finansije, jer će se smanjivati poreske osnove na tradicionalne oblike rada. Takođe je ukazao da će data centri trošiti ogromne količine energije, vode i tečnog prirodnog gasa (LNG) za hlađenje i održavanje sistema.
"Očekuje se da će veštačka inteligencija pokrenuti jednu od najvećih preraspodela kapitala u istoriji čovečanstva. Samo mali broj zemalja, oko 15 odsto, uspeće da napravi veliki iskorak. To će biti one države koje budu integrisale VI u obrazovanje, zdravstvo i javnu upravu, a nadam se da će među njima biti i Srbija", istakao je Vučić. Osvrnuo se i na procene Ilona Maska, koji smatra da bi razvoj veštačke inteligencije u budućnosti mogao da učini mnoge poslove opcionim. Vučić je naglasio da su SAD trenutno vodeće u svetu u razvoju softvera, dok je Kina veoma blizu, ali da Peking ima prednost u proizvodnji hardvera. "Naš cilj je da pokušamo da povežemo najbolji softver sa najboljim hardverom", rekao je Vučić, naglašavajući da je Kina već najavila uvođenje veštačke inteligencije u čak 90 odsto svojih preduzeća. Naveo je da će primena veštačke inteligencije značajno unaprediti i zdravstvo, gde će pacijenti, na primer, rezultate magnetne rezonance moći da dobiju za nekoliko minuta, umesto posle više nedelja. Prema njegovim rečima, čitavi privredni i društveni sistemi biće reorganizovani oko veštačke inteligencije, a očekuje se i ubrzanje autonomnih naučnih otkrića već od 2035. godine. "Značajna pomoć majkama i mladima" Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je značajna ulaganja u socijalnu politiku i podršku porodicama, naglasivši da će država izdvojiti 229 miliona evra za mere politike nataliteta. Sredstva će biti usmerena na subvencije majkama, izgradnju porodičnih stambenih zgrada po rođenju deteta, dodelu seoskih kuća za mlade, formiranje alimentacionog fonda, kao i razvoj omladinskih programa za mlade do 35 godina. Vučić je istakao da je cilj države da prihvati svaku dobru ideju koja može da pomogne građanima, ali je ukazao i na probleme u postojećim zakonskim rešenjima. Kao primer naveo je zakon o roditelju-negovatelju, koji se trenutno odnosi na oko 8.000 do 9.000 ljudi, ali postoji opasnost da, zbog zloupotreba i različitih veza, broj korisnika poraste i do 70.000, iako je realna potreba znatno manja. Ipak, naglasio je da država mora da pomogne roditeljima koji zaista imaju teško bolesnu decu i zbog toga nisu u mogućnosti da rade. Naveo je da je predlog za rešavanje ovog pitanja došao i iz opozicije i dodao da će vlast taj predlog unaprediti i prihvatiti. Prema novom rešenju, jedan od roditelja deteta sa teškim zdravstvenim stanjem moći će da dobije poseban status, uz mesečnu naknadu veću od 65.000 dinara, kao i uplatu doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, što ukupno predstavlja izdvajanje od skoro 100.000 dinara mesečno po korisniku. "To je ozbiljna pomoć roditeljima herojima koji brinu o svojim malim junacima", poručio je Vučić. "Ulažemo mnogo u zdravstveni sistem, ali trenutni model nije održiv" Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prelazi na temu zdravstva koju je rangirao kao jednu od najvažnijih.
"Danas na zdravstvo u Srbiji izdvajemo oko pet milijardi evra. To su izuzetno visoki troškovi, jer gotovo nijedna zemlja u Evropi, proporcionalno svom budžetu i ekonomskoj snazi, ne ulaže toliko u zdravstveni sistem kao što ulažemo mi. Međutim, sve što smo u zdravstvu do sada uradili, uglavnom je bilo pogrešno, ne samo u našem mandatu već i u prethodnim generacijama. Navikli smo da zdravstvena zaštita u Srbiji 'pripada', da je ne moramo platiti, dok nam je istovremeno lako da izdvojimo novac u inostranstvu. Takođe, često smatramo da je uvek 'strano bolje' od našeg", rekao je Vučić. Naveo je da, ma koliko zdravstveni sistem bolje funkcionisao i ma koliko su ljudi bili uspešno lečeni, lekari i pacijenti imaju ograničeno poimanje stvarnih troškova. Pričajući anegdotu o predsedniku Socijalističke partije Srbije Ivici Dačiću, koji se oporavlja u bolnici, Vučić je ukazao da bi pet godina njegove velike plate i rada bilo nedovoljno da pokrije lečenje u inostranstvu za vreme provedeno u bolnici. "Samo da imate u vidu koliko je to kod nas besplatno i dostupno svim građanima", rekao je Vučić, dodajući da model nije održiv i da nedostaje hrabrosti za transparentan razgovor o tome. "Cilj veće plate, penzije i minimalna zarada" Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je prognozu životnog standarda i plata u Srbiji do 2035. godine, naglašavajući da je reč o prosečnim platama na nivou cele zemlje, a ne samo Beograda. "Građanima Srbije želim da pokažem da je prosečna plata u Srbiji 2012. godine bila 366 evra, a u decembru 2025. godine 1.057 evra. Po našim projekcijama, prosečna plata će 2030. godine biti 1.320 evra, a 2035. godine 1.700 evra", rekao je Vučić, napominjući da će postojati regioni sa značajno nižim zaradama, što će zahtevati poslovni pristup i dodatne projekte. Naveo je i da su penzije u Srbiji bile 204 evra 2012. godine, 484 evra u decembru 2025. godine, što je više od uobičajenog iznosa od 430 evra, a procenjuje se da će u decembru 2030. prosečna penzija iznositi 750 evra. Minimalna zarad je 551 evro u odnosu na 170 evra iz 2012. godine. Planirano je da minimalna zarada do 2030. godine iznosi 760 evra. "Osnažićemo naš narod na KiM, povećati ulaganje u zdravstvo i obrazovanje" Govoreći o Kosovu i Metohiji predsednik Srbije je rekao da po Ustavu Republike Srbije nedvosmisleno zapisano da je Kosovo i Metohija autonomna pokrajina u sastavu Srbije. "To je takođe zapisano u Povelji i rezoluciji Ujedinjenih nacija, bez obzira da li to neki u svetu prihvataju ili ne", rekao je Vučić i istakao da je "jedini način da se reše problemi su razgovori. Ne želimo sukobe i ratove, razgovori, razgovori i samo razgovori. Mi, nažalost, danas nemamo partnera za razgovore, njihova jedina želja je proterivanje Srba sa vekovnih ognjišta". On je istakao da Srbija mora da osnaži škole, bolnice, domove zdravlja i svoje ljude, uključujući i stambeno zbrinjavanje kao temelj opstanka na Kosovu i Metohiji.
"Ulaganje u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu mora da se poveća, a finansijska podrška našim sunarodnicima na Kosovu i Metohiji biće pojačana. Radićemo i na izgradnji brze saobraćajnice do Kosovske Mitrovice, što bi značilo mnogo za četiri opštine na severu Kosova i Metohije, ali i za naš narod u ostalim opštinama", poručio je predsednik. Dalje očuvanje stubova, duhovnosti, identiteta na Kosovu i Metohiji ulagaćemo dalje i u crkve i u manastire i pomagati Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je uvek bila uz naš narod i štitila njegov opstanak, poručio je predsednik Srbije. "Čuvamo svoju politiku, svoje principe idemo u Evrope, ali pre svega razmišljamo o sebi", rekao je predsednik. "Srbiju 2035. godine vidim kao člana Evropske unije" Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić istakao je viziju Srbije za 2030. i 2035. godinu, naglašavajući da je zemlja na putu napretka, ali da taj napredak nije dovoljno brz i istakao da će u budućnosti biti ispred zemalja u regionu, posebno po pitanju primene veštačke inteligencije.
"Vidim zemlju koja prihvata veštačku inteligenciju, spajanje softvera i hardvera, inteligencije i rada", zaključio je Vučić. Istakao je da Srbiju vidi sa potpuno drugačijim pristupom obrazovanju nego što je to slučaj danas. "Vidim Srbiju u 2035. kao člana Evropske unije. Da li ćemo imati pravo glasa, komesara? Ne znam. Ali za to moramo da ubrzamo svoje reforme", naglasio je Vučić. "Moraćemo da radimo i učimo više" Vučić je rekao da svako od nas mora da pođe od sebe, da prvo pogleda šta treba da menja kod sebe, pa tek onda kod drugih. "Moraćemo da radimo i učimo više. Bićemo ispred zemalja u regionu. Trenutno smo 39 zemlja po primeni veštačke inteligencije, hardvera i softvera, iako smo mala i još uvek nedovoljno razvijena zemlja", rekao je Vučić. "Otvaramo fabriku dronova, digitalizujemo vojsku i policiju" Predsednik Srbije je istakao da je u savremenom svetu sve nesigurno, zbog čega je veoma važno da Srbija gradi poverenje sa svim državama i partnerima. "Veoma sam srećan kada čujem da smo imali zajedničke vežbe sa različitim stranama, bilo sa NATO-om, bilo sa Amerikancima. Nastavite sa vežbama i sa drugim partnerima, jer sve to doprinosi čuvanju i unapređenju mira i stabilnosti, ali svima je jasno da Srbija ljubomorno čuva svoju vojnu neutralnost i da je neće menjati", poručio je Vučić. Naglasio je značaj jačanja vojske i policije, ističući da Srbija izdvaja više od 2,5 odsto BDP-a za bezbednost zemlje, a samo u poslednja tri meseca više od šest milijardi evra za naoružanje i opremu. "Ne spremamo se za rat, već sve radimo da bismo sačuvali mir i stabilnost. To je jedina garancija da ćemo mir očuvati", rekao je Vučić. Istakao je da Srbija mora da se drži međunarodnog prava i bude spremna da se suprotstavi pretnjama, podsetivši na pokušaj ugrožavanja teritorijalnog integriteta zemlje. Najavio je i otvaranje prve fabrike ozbiljnih dronova u Srbiji zajedno sa jednim stranim partnerom, što će omogućiti potpunu proizvodnju od kraja aprila.
Ukazao je i na značaj digitalizacije i primene veštačke inteligencije u vojsci i policiji. "Moramo da jačamo specijalne jedinice i sve službe, pravićemo jedinice za primenu veštačke inteligencije i digitalnu vojsku, po uzoru na Izrael, a policijski sektor mora to što pre da prihvati", poručio je Vučić. Druga tačka – očuvanje vojne neutralnosti Druga tačka koju je predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić izdvojio odnosi se na evropski put Srbije, vojsku i politiku. Poručio je da će Srbija nastaviti da čuva svoju poziciju vojne neutralnosti, koju nije menjala pod velikim pritiscima i koju neće menjati ni u narednih deset godina. "Vojna neutralnost nam je donela mnogo toga dobrog u Srbiji i ogromno poštovanje. Plaćali smo cenu jer nas neki nisu videli u svom kampu i nismo mogli da dobijemo neka finansijska sredstva, a o nama su pisani najodvratniji tekstovi kako jedva čekamo da započnemo ratove na Balkanu. Iako smo bili ti koji su ćutali na provokacije i proterivanje našeg stanovništva, sačuvali smo mir i suštinu obnove srpskog nacionalnog bića i identiteta", rekao je Vučić. Naglasio je da je neophodno snažiti srpsku armiju i obezbediti njenu saradnju sa svima. "Uvek smo imali dobre odnose sa Ruskom Federacijom, sada imamo sve bolje odnose sa Narodnom Republikom Kinom. Moramo da gradimo strateški i taktički dobre odnose i sa NATO zemljama, posebno sa alijansom, jer sebi ne smemo više dozvoliti žrtvu njihovih napada", poručio je Vučić.
"Mir i stabilnost prva i najvažnija tačka za budućnost Srbije" Predsednik Srbije je rekao da je za našu zemlju najvažniji cilj u narednih 10 godina da sačuvamo mir i stabilnost u zemlji. "Uvek smo bili ponosan narod koji je štitio slobodu, zato smo gubili u ratovima i petinu stanovništva. U ratovima 90-tih u BiH izgubili smo 30.000 ljudi, u Hrvatsko svako mesto i grad očišćeni su od Srba. Demografsko pitanje je najbitnije za našu zemlju, svuda gde ima najviše novca demografija nam je najslabija, tu je najmanje dece. Problem nije u ekonomiji, već u našoj svesti koju moramo da menjamo", rekao je Vučić. Jedina što uz mir i stabilnost moramo da branimo je sloboda i suverenitet, poručio je predsednik. "Moramo da pokažemo stratešku pamet, da čuvamo našeg čoveka, naše strateške rezerve. Moramo da čuvamo mir, stabilnost, živote i da damo priliku majkama i ženama da planiraju budućnost i da budu stub društva kao što i jesu", rekao je Vučić. "Sukoba će biti širom sveta" Vučić je ocenio je da će tek započeti veliki svetski sukobi, ali da će doći do pauze kada američke snage unište vojnu infrastrukturu Irana. "Iranci su hrabri ljudi, boriće se čuvajući svoj teritorijalni integritet, trajaće ti problemi, ali u jednom trenutku će biti jasno čija je sila dominantna i moraće da se dođe do nekog primirja i uslovnog mira. I to je tek početak sukoba, ne sa Iranom, već širom sveta", rekao je Vučić, dodajući da se zbog tektonskih promena u društvima očekuju ogromni pritisci, kao i nastavak rata između Rusije i Ukrajine sa novim i težim sukobima i najtežim mogućim žrtvama u istoriji čovečanstva. Vučić je ukazao da će u ovim konfliktima biti korišćeno oružje koje je do sada samo jednom u svetu primenjeno. Naglasio je da je svoje zaključke došao preciznim redosledom činjenica i da je namera da ne ostavi prostora za grešku. "Počeo je veliki rat" Vučić je istakao da je suština i jedan od osnovnih problema sa kojima se društvo i država suočavaju potreba za većim radom i učenjem, ističući da bolji život neće biti moguć bez napretka na ovim poljima. "Govorim o opredeljenju za više rada i učenja, ali do boljeg života neće doći ukoliko ne budemo radili više i učili. Videćete da nemamo nikakvu šansu ako se ne promenimo", poručio je Vučić. Upozorio je da Srbija živi u eri najvećih i najbržih promena u čovečanstvu i da prolazak još jednog dana bez strateškog razmišljanja ne vodi nigde. Predsednik je naglasio da je potrebno brzo donositi strateške odluke, učiti i raditi drugačije, kritikujući pri tome one koji ne prepoznaju značaj napora i rada. Vučić je posebno govorio o uticaju digitalne i veštačke inteligencije na budućnost rada, ističući da se značajan deo radnog vremena troši na lične stvari i telefon, te da to utiče na mogućnost postizanja velikog uspeha. "Nismo mi mnogo gori od ostalih, čak smo po pitanju veštačke inteligencije pripremljeniji od većine zemalja, ali samo 10 do 15 odsto zemalja će biti potpuno spremno i one će biti svetske sile", upozorio je Vučić, dodajući da će kasnije govoriti o razvoju robotike, digitalizacije i primene veštačke inteligencije u Srbiji. Predsednik je govorio i o početku velikih svetskih sukoba, ističući da je zahvaljujući sposobnosti da ređa činjenice mogao sa predviđanjem prognozirati događaje na istoku Evrope i u Iranu. "Samo dva dana posle pregovora u Ženevi krenuo je veliki rat. Danas vam saopštavam, poštovani građani koje najviše volim i poštujem, ovo je početak sukoba", rekao je Vučić. Vučić: Moramo da menjamo sebe, da pođemo od nas Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se da je pred zemljom težak zadatak i da je nemoguće sastaviti pisani tekst koji obuhvata sve podatke i ogromne promene koje se dešavaju u savremenom svetu. Istakao je da je prvo pitanje pred kojim se društvo nalazi – zašto Srbija izlazi sa planovima razvoja do 2030. i 2035. godine. Vučić je naglasio da veliki deo naroda misli da je to zbog lične ambicije da ostane na vlasti, ali je pojasnio da strategija, planovi i programi razvoja zemlje ne smeju zavisiti samo od toga ko je na vlasti. "Bez planova i programa ste ništa i ne možete da uradite ništa. Plan i program napretka jedne zemlje je suština, fundament, osnova onoga na čemu zasnivate njen uspeh. Danas ćemo predstaviti 10 tačaka, ali da to neće obuhvatiti sve važne grane, koje će predstavljati nosioci izvršne vlasti vlade Srbije, kao i ljudi iz Privredne komore i drugih institucija", rekao je predsednik Srbije.
Vučić je govorio i o dilemama i problemima sa kojima se društvo i država moraju suočiti u narednom periodu ukoliko žele napredak i budućnost. Posebno je istakao teme kao što su veštačka inteligencija i roboti, podsećajući na rečenicu bivšeg direktora Gugla Erika Šmita, da će narednih deset godina opredeljivati budućnost u narednih sto godina. "Želim samo građanima da kažem jedan od problema sa kojima se mi suočavamo. Videćete to i u prilogu oko radne snage, oko svega. Ne razumemo da moramo da promenimo sebe. Mi bismo sve druge da promenimo, sve nam smeta kod drugih, ali niko ne bi sebe da promeni. I polazim od sebe, polazim od mnogih koje poznajem", poručio je Vučić. Humanoidni robot poželeo dobrodošlicu Predstavljanje nacionalne strategije "Srbija 2030" prvi je u Palati "Srbija" najavio humanoidni robot, koji je pripremio svoju dobrodošlicu. "Poštovani predsedniče, uvaženi gosti, dobrodošli. Čast mi je da budem deo predstavljanja vizije Srbije 2030. Neka ovaj dan bude uvod u novo poglavlje razvoja Srbije, zemlje znanja, napretka i novih mogućnosti", čulo se sa razglasa koji je preneo poruku humanoidnog robota. Pre toga izvedena je himna "Bože pravde". (RTS) |