Početna strana > Hronika > Aleksandar Turčinov: Obaveštajci su me stalno lagali da Rusija hoće da izvrši vojnu invaziju na jugoistok Ukrajine; U Donbasu se pojavio novi bataljon ''Šahtersk''; Obama i premijer Italije razgovarali o pooštrenju sankcija Rusiji
Hronika

Aleksandar Turčinov: Obaveštajci su me stalno lagali da Rusija hoće da izvrši vojnu invaziju na jugoistok Ukrajine; U Donbasu se pojavio novi bataljon ''Šahtersk''; Obama i premijer Italije razgovarali o pooštrenju sankcija Rusiji

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 26. jun 2014.

23:11 - MSP Rusije: NATO pojačava vojni potencijal Ukrajine

NATO je pokrenuo pojačavanje vojnog potencijala Ukrajine koje se koristi protiv civila na jugoistoku zemlje. Ovo je objavilo Ministarstvo inostranih poslova Rusije komentarišući zasedanje ministara inostranih poslova Alijanse koje je završeno dan ranije.

Ministarstvo je izrazilo žaljenje jer NATO ''ne smatra da je u ključnom momentu potrebno pozvati kijevske vlasti da prekinu sa ultimativnim pristupom u pronalaženju najbržeg načina za prekid nasilja''.

Ministarstvo inostranih poslova je takođe navelo da NATO ignoriše aktivne napore Moskve za zajedničko političko regulisanje ukrajinske krize i vrši vojno-političku tenziju u blizini granice sa Rusijom u odsustvu pretnji.

23:05 – Viktor Medvedčuk: Kijev mora da vodi pregovore sa onima koji kontrolišu istok zemlje

Kako bi dijalog za regulisanje krize na istoku Ukrajine stvarno bio efikasan Kijev mora da pregovara ''sa onima koji relno kontrolišu situaciju u Donjeckoj i Luganskoj oblasti i pružaju oružani otpor''.

Takav stav je obrazložio lider društvene organizacije ''Ukrajinski izbor'', Viktor Medvedčuk.

''Kijev, koji je za pregovarački sto pozvao samo predstavnike vlasti i političku elitu, treba da se zapita samo jedno: mogu li oni da obezbede ispunjavanje potpisanih memoranduma? Ukoliko ne mogu – mirovni plan će biti još jedna neuspela inicijativa centra'', - naveo je on.

22:54 - Sergej Lavrov poručio Keriju: Nephodan prekid vatre u Ukrajini

MOSKVA - Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov danas se, u razgovoru sa šefom američke diplomaatije DŽonom Kerijem, založio za produženje prekida vatre u Ukrajini, pošto sedmodnevno primirje na istoku te zemlje ističe sutra, javila je ruska novinska agencija Itar Tass.

Lavrov se, u telefonskom razgovoru sa Kerijem, založio za pokretanje direktnih pregovora između zaraćenih strana, a na osnovu rezultata prvih konsultacija između zvaničnog Kijeva i predstavnika jugoistočnih regiona, koji su održani u Donjecku, ponedeljak, 23. juna.

Primirje je najavio ukrajinski predsednik Petro Porošenko u petak, 20. juna i trajanju od sedam dana i ono ističe sutra.

22:35 - Petro Porošenko: Ukrajina će primenjivati Sporazum o pridruživanju sa EU odmah po njegovom potpisivanju

STRAZBUR – Ukrajina će početi da primenjuje Sporazum o pridruživanju sa EU odmah po njegovom potpisivanju, koje je predviđeno za petak 27. juna, izjavio je danas ukrajinski predsednik Petro Porošenko u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope u Strazburu.

„Pitali su me o mojim reformama. One su sve sadržane u Sporazumu. Mi ćemo početi da ga primenjujemo odmah”, rekao je Porošenko govoreći na ukrajinskom koji nije zvanični jezik u Savetu Evrope, javio je Itar-Tas.

On je dodao da Ukrajinci žele mir i da je putujući zemljom sretao miroljubive ljude koji imaju prijateljska osećanja prema Evropi.

21:53 - Oleg Carev: Pregovori sa Kijevom mogući tek nakon povlačenja vojske iz Donjecka i Luganska

Pregovori sa Kijevom su nemogući sve dok sa teritorije Donjecke i Luganske oblasti ne bude u potpunosti povučena vojska. Trenutno se govori samo o konsultacijama. Ovakvu izjavu je dao poslanik parlamenta Saveza narodnih republika, Oleg Carev.

U ponedeljak su u Donjecku održane prve konsultacije u vezi realizacije mirovnog plana predsednika Ukrajine, Ptera Porošenka za regulisanje sukoba na istoku zemlje. Nakon konsultacija predstavnici narodne milicije su izjavili da su spremni na primirje.

Druga runda, kako se očekuje, održaće se u Donjecku u petak.

21:44 - Angela Merkel: EU će odlučiti da li će uvoditi sankcije Rusiji nakon izveštaja Porošenka

Predsednik Ukrajine, Petar Porošenko ispričaće učesnicima Samita EU o situaciji u Ukrajini. Nije isključeno da će se razgovarati o daljim sankcijama Rusiji, izjavila je kancelarka Nemačke, Angela Merkel u Kortrijku, u Finskoj.

Prema rečima kancelarke, u četvrtak će lideri zemalja EU razgovarati na samitu o dnevnom redu za narednih 5 godina.

Na samitu će, kako se očekuje, biti potpisani sporazumi o asocijaciji i slobodnoj trgovini sa Gruzijom i Moldavijom, a takođe i ekonomski deo sporazuma sa Ukrajinom.

21:40 - Ukrajina: Snage samoodobrane DNR preuzele kontrolu nad još jednom vojnom bazom

DONjECK - Istočnoukrajinske snage samoodbrane Narodne Republike Donjeck, preuzele su danas kontrolu nad vojnom bazom, u kojoj su se nalazile snage ministarstva unutrašnjih poslova u centru Donjecka.

Pres služba Narodne Republike Donjeck (NRD) je saopštila da je vojska jutros primila naređenje ministarstva odbrane Ukrajine da započnu akciju protiv predstavnika NRD.

21:18 - MSP Rusije: NATO samo pokušava da pogorša tenziju na rusko-ukrajinskoj granici

Moskva -- NATO nastoji da dodatno pogorša vojno-političku tenziju na rusko-ukrajinskoj granici pod izgovorom najnovijih događaja u susednoj zemlji, ocenjuju u Moskvi.

Predstavnica ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova oštro je komentarisala sastanak ministara spoljnih poslova NATO u Briselu.

"Na osnovu komentara generalnog sekretara NATO (Andersa Foga Rasmusena) posle sastanka, NATO nastavlja sa stereotipima iz doba Hladnog rata. Umesto da se detaljno prouče složeni socialno-ekonomski procesi u Ukrajini, čine se pokušaju da se sva odgovornost za događaje u Ukrajini svali na Rusiju, uz ignorisanje naših napora da se pomogne u pronalaženju političkog i mirnog rešenja krize", rekla je Zaharova, a preneo Itar-tas.

20:53 - Aleksej Puškov: Rusija neće učestvovati u radu PSSE sve do ukidanja sankcija

Rusija neće učestvovati u radu PSSE do kraja 2014. godine - do ukidanja sankcija. Ovo je izjavio predsednik Komiteta Državne dume (Donjeg doma parlamenta) za međunarodna pitanja, Aleksej Puškov.

Pored toga, Puškov je isključio mogućnost izlaska Rusije iz Saveta Evrope. ''Kao prvo jer je Rusija u toj organizaciji još od 1996. godine i mi smo tamo i po veličini doprinosa i po zastupljenosti (imamo jednu od najvećih delegacija) jedna od pet vodećih zemalja'', - objasnio je on. Prema mišljenju Puškova, samostalno ustupiti mogućnost uticanja na razvoj Evrope bilo bi pogrešno.

20:45 - Stejt department: Keri nije pretio Rusiji već pozvao na konkretne akcije u vezi Ukrajine

Državni sekretar SAD, DŽon Keri nije pretio uvođenjem sankcija Rusiji već pozvao na konkretne korake za regulisanje krize u Ukrajini. Ovo je izjavila zamenica načelnika pres službe Stejt departmenta SAD, Mari Harf.

Ovom prilikom je ona naglasila da su Amerikanci, kao i ranije, spremni da uvedu dodatne sankcije, uključujući i industrijske. ''Mi imamo sredstva da to obavimo u najkraćem roku'', - dodala je Harfova.

Dan ranije je državni sekretar SAD, DŽon Keri zatražio da Rusija odmah dostavi dokaze o svojim akcijama kada je u pitanju regulisanje krize u Ukrajini.

20:35 - Vladimir Putin: U održavanju referenduma na Krimu bez krvoprolića pomogli su ruski vojnici

Kako bi se mirno održao referendum na Krimu omogućio je visoko-moralno profesionalni kvalitet ruskih vojnika. Ovo je izjavio predsednik Vladimir Putin govoreći u Kremlju na prijemu u čast diplomaca vojnih akademija i Universiteta.

Prema njegovim rečima, ''sadašnja generacija ruskih oficira jednim delom dokazuje svoj profesionalizam, patriotizam i hrabrost''. Baš je ovaj kvalitet, prema mišljenju predsednika, omogućio da se spreči krvoproliće na Krimu i obezbede uslovi za slobodno održavanje referenduma o ujedinjenju sa Rusijom.

Na Krimu je održan referendum o njegovom statusu 16. marta, prema njegovim rezultatima 96,77% birača se izjasnilo za ulazak republike u sastav Rusije.

Ministarstvo inostranih poslova Rusije: pridruživanje Ukrajine, Gruzije i Moldavije EU može da naškodi ekonomiji Rusije

20:27 - MSP Rusije: Pridruživanje Ukrajine, Gruzije i Moldavije EU može da naškodi ekonomiji Rusije

Moskva smatra da potpisivanje sporazuma o asocijaciji i pridruživanju Ukrajine, Gruzije i Moldavije EU može da naškodi ruskoj ekonomiji. Ovo se navodi u saopštenju Ministarstva inostranih poslova Rusije.

Kijev, Tbilisi i Kišinjev planiraju 27. juna da potpišu sporazum o asocijaciji kojim se predviđa ulazak u zonu slobodne trgovine EU. Ruske vlasti su u više navrata izjavile da će u tom slučaju Rusija morati da štiti svoje unutrašnje tržište od bescarinskog protoka evropske robe, konkretno, kroz Ukrajinu.

Ministarstvo inostranih poslova je podsetilo da je Evropska komisija predložila da se 11. jula održi sastanak na nivou ministara, u formatu Rusija-EU-Ukrajina, na šta je ruska strana pristala.

16.55 - Predsedavajući Državne dume, Sergej Nariškin smatra da PSSE radi ne kao demokratska već kao represivna organizacija. Ovo je on izjavio govoreći na Trećem Međunarodnom parlamentarnom forumu.

15.33 - Parlament Novorusije (savez samoproglašenih Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike) ratifikovao je Ustav tog saveza narodnih republika, javlja pres služba vlasti Slavjanska u Donjeckoj oblasti.

15.23 - Ukrajina je postala moneta za potkusurivanje u geopolitičkoj igri Zapada, koji pokušava da izbije na ruske granice, ocenio je zamenik šefa diplomatije Rusije Federacije Vasilij Nebenzja, javlja RIA Novosti.

Rusija je uverena da se bratski ukrajinski narod može vratiti na put mira i održiovg razvoja, pa će nastaviti da se zalaže za smirivanje konflikta i postizanje "sveukrajinskog dijaloga koji će rezultirati dogovorom zadovoljavajućim za se regione i građane", dodao je on.

15.10 - Sergej Nariškin: PSSE radi kao represivna organizacija

Predsedavajući Državne dume, Sergej Nariškin smatra da PSSE radi ne kao demokratska već kao represivna organizacija. Ovo je on izjavio govoreći na Trećem Međunarodnom parlamentarnom forumu.

Prema njegovim rečima, trenutno se mogu videti neverovatni pokušaji da se ograniči ne samo sloboda informisanja već i sam parlamentarni dijalog.

U aprilu je PSSE, zbog situacije oko Ukrajine i Krima, oduzela ruskoj delegaciji pravo glasa, pravo učestvovanja u radu zakonskih organa Skupštine i mogućnost rada u grupi posmatrača na izborima. U novonastaloj situaciji Rusija je donela odluku da ne učestvuje u junskom zasedanju PSSE.

15.00 - Leonid Kučma: Sledeća runda pregovora o regulisanju situacije na istoku Ukrajine može biti održana 27. juna

Sledeća runda pregovora o regulisanju situacije na istoku Ukrajine može biti održana 27. juna. Ovo je objavio bivši predsednik zemlje Leonid Kučma.

Ovu informaciju je potvrdio potpredsednik samoproglašene Donjecke Narodne Republike, Andrej Purgin. Prema njegovim rečima, osnovna tema pregovora će biti nastavak primirja.

Purgin je dodao da će se sastanak najverovatnije održati u Donjecku i sastav strana će biti isti.

Dan ranije su, u gradskoj administraciji Donjecka, održani pregovori više strana sa aktivistima Donjecke republike. U njima su učestvovali ambasador Rusije, Mihail Zurabov, predstavnik šefa OEBS-a, Hejdi Tagliavini, bivši predsednik Ukrajine, Leonid Kučma. DNR je predstavljao Aleksandar Borodaj.

14.15 - Donjecka i Luganska Narodna Republika ratifikovale Ustav

Parlament Saveza samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike, na svom prvom zasedanju, ratifikovale su Ustavni akt o osnivanju Saveza narodnih republika – Ustav SNR. Dokument je jednoglasno prihvaćen.

U tekstu se navodi da je SNR ''demokratska, konfederalna, pravna država'', gde se priznaje i štite ravnopravnost građana. Pored toga, SNR je otvoren za to ukoliko druge zemlje žele da pristupe. Teritorija SNR je nuklearno-slobodna zona.

Ranije je Vrhovni savet samoproglašene Luganske Narodne republike doneo akt o formiranju Saveza Donjecke i Luganske Narodne Republike.

14.10 - Proruski aktivisti u Ukrajini pristali su da učestvuju u sutrašnjim mirovnim pregovorima o okončanju sukoba u uskrajinskim istočnim oblastima", objavila je danas agencija Interfaks.

"Postignut je dogovor da runda pregovora bude održana 27. juna u Donjecku", rekao je Andrej Purgin, član rukovodstva samoproglašene Narodne Republike Donjeck, preneo je Rojters.

Učešće u trilateralnim pregovorima između Rusije, Ukrajine i Organizacije za evropsku bezbednost i sardnju (OEBS), najavili su predstavnici snaga samoodbrane u regionima Donjeck i Lugansk, potvrdio je ukrajinski predsednik Petro Porošenko u govoru u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope.

"Pre pola sata dobio sam potvrdu da su (separatisti) pokazali interesovanje za učestvovanje (u pregovorima)", rekao je Porošenko.

Porošenko je dodao da će, ako na sutrašnjim pregovorima ključni elementi mirovnog plana budu odbačeni, Kijev doneti "jednu veoma važnu odluku".

14.08 - Prva sednica Vrhovnog saveta Saveza narodnih republika (Luganske Narodne Republike i Donjecke Narodne Republike) počela je minutom ćutanja, javlja pres služba samoproglašene DNR na Tviteru.

Za predsedavajućeg zajedničkog Vrhovnog saveta izabran je ukrajinski političar i bivši poslanik Oleg Carev.

13.40 - Predsednik Ukrajine Petro Porošenko pozvao je danas Rusiju da podrži njegov mirovni plan "delima, a ne rečima".

U govoru u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope u Strazburu, Porošenko je pozvao Moskvu da podrži mirovni plan tako što će zaustaviti ubistva civila i vojnika i sprečiti naoružane separatiste da prelaze rusku granicu ka Ukrajini.

Petar Porošenko izjavio je da će 27. juna, kada istekne rok jednostranog prekida vatre, on doneti ''veoma važnu odluku'' po pitanju situacije na jugoistoku. Ovom prilikom, govoreći na sednici PSSE u Strazburu, on nije naveo kakva će konkretno to odluka biti.

Zajedno sa ovim on je naglasio da su predstavnici samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike pokazali interesovanje za održavanje mirovnih pregovora o regulisanju situacije na istoku Ukrajine.

Uredba o prekidu vatre na istoku zemlje na snagu je skupila 20. juna. U dokumentu je navedeno da će ''ukoliko bude oružanog napada na ukrajinske jedinice ili civile, vojska odgovoriti vatrom''.

13.35 - Evropski komesar zapretio zemljama koje su odlučile da podrže ''Južni tok''

Evropski komesar za energetiku, Gunter Etinger napisao je članak za nemački list Handelsblatt u kojem je zapretio zemljama EU, koje su odlučile da podrže projekat ''Južni tok'' u njegovom sadašnjem obliku, posledicama.

Ranije je Etinger izjavio da izgradnja gasovoda ''Južni tok'' treba da bude zaustavljena do trenutka dok on u potpunosti ne bude odgovarao normama EU.

Predsednik Rusije, Vladimir Putin je u utorak pozvao da se pitanje izgradnje gasovoda ''Južni tok'' ne politizuje, naglasivši, da je ovaj projekat pogodan i za Rusiju i za Evropu. On je nazvao pokušaje SAD da spreče realizaciju projekta običnom konkurentskom borbom.

13.30 - Kongres odobrio zakon o uprošćavanju procedure izvoza gasa iz SAD

Članovi američkog Kongresa odobrili su nacrt zakona koji podrazumeva ozbiljno skraćenje rokova za utvrđivanje zahteva o izvozu prirodnog gasa iz SAD.

Ove izmene podržalo je 226 članova Predstavničke palate a 150 je bilo protiv. U skorije vreme će ovaj nacrt zakona biti razmotren u Senatu.

Donošenje ovakvog zakona će značajno uprostiti proces izvoza gasa u zemlje sa kojima SAD ranije nisu sklapale ugovore o slobodnoj trgovini.

Nekoliko stručnjaka navodi da je razvoj ove inicijative, očigledno, vezan za ukrajinsku krizu koja je jasno pokazala energetsku zavisnost Evrope od ruske isporuke.

12.58 - Rusija ne predstavlja nikakvu opasnost po NATO, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksej Meškov.

On je ipak dodao da je primećeno nagomilavanje snaga Severnoatlantske alijanse na zapadnoj granici Rusije, kao i da zvanična Moskva prati situaciju i da će preduzeti mere da obezbedi sigurnost države, prenela je agencija Itar-Tass.

Meškov je podsetio da su američki bombarderi u letačkoj misiji iznad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave okružene Litvanijom, Poljskom i Baltičkim morem, SAD šalje avione adekvatne za transport nuklearnog oružja u bazu Amari u Estoniji, a NATO povećava svoje prisustvo u Crnom moru.

12.54 - Ruski predsednik Vladimir Putin i nemačka kancelarka Angela Merkel razgovarali su danas o neophodnosti produženja primirja i nadgledanja prekida vatre u istočnoj Ukrajini, saopštio je Kremlj.

U saopštenju se ističe da je Putin posebno ukazao na pogoršanje humanitarne situacije u Ukrajini i sve veći broj ukrajinskih izbeglica koji dolaze u Rusiju.

12.46 - Istražni komitet Ruske Federacije uskoro će poslati sudu materijal na osnovu kojeg će protiv ministra odbrane Ukrajine Arsena Avakova i gubernatora Dnjepropetrovske oblasti Igora Kolomojskog biti podignuta optužnica i međunarodna poternica, javolja RIA Novosti.

Avakov i oligarh Kolomojski, koji ima privatnu vojsku, terete se za ubistva i upotrebe nedozvoljenih sredstava i metoda ratovanja.

12.35 - Gasprom: Tranzit ruskog gasa kroz teritoriju Ukrajine se obavlja u okviru ugovora

Tranzit ruskog gasa kroz teritoriju Ukrajine se obavlja u okviru ugovora, protekli dan je obim iznosio oko 227 miliona metara kubnih, saopštio je novinarima zvanični predstavnik ''Gasproma'', Sergej Kuprijanov.

Ovo odgovara nivou tranzita obavljenog u utorak. Do sada je tranzit pokazao porast: sredinom prošle nedelje on je iznosio oko 185 miliona metara kubnih, u nedelju je već bio 205 miliona a u ponedeljak 214 miliona.

''Gasprom'' je 16. juna prebacio ''Naftogas'' na avansno plaćanje gasa zbog dugova koji dostižu 4,5 milijardi dolara. Kao rezultat toga u transportni sistem gasa Ukrajine se isporučuje samo obim gasa koji je namenjen za tranzit u Evropu.

11.38 - Aleksandar Turčinov: Obaveštajci su me stalno lagali da Rusija hoće da izvrši vojnu invaziju na jugoistok Ukrajine

Predsednik skupštine Ukrajine i donedavno v. d. predsednika zemlje Aleksandar Turčinov priznao je da su ga ukrajinski obaveštajci stalno lagali kako Rusija hoće da izvrši vojnu invaziju na jugoistok Ukrajine - što se nikada nije desilo.

"Po desetak puta mesečno naše obaveštajne agencije su me informisale da je Rusija već odredila vreme za vojni napad na Ukrajinu - obično oko tri-četiri izjutra. I mi smo sedeli u punoj pripravnosti na komandnom mestu... A ostatak naše vojske spremao se da zarati s istočnim susedom. Ali do toga nije došlo", izjavio je Aleksandar Turčinov u intervjuu "Novoj eri" koji će biti objavljen sutra, prenosi ruska Pravda.

Ukrajinska armija u martu nije bila spremna za moguću vojnu akciju, tvrdi Turčinov. "Ministar odbrane me obavestio da možemo da računam na oko 5.000 ljudi. U celoj Ukrajini", naglasio je Turčinov.

Očekuje se da će ovaj intervju biti prava bomba.

11.36 - Rusija treba da pozove proruske separatiste u Ukrajini da se razoružaju u roku od nekoliko sati, rekao je danas američki državni sekretar DŽon Keri, posle sastanka sa šefom francuske diplomatije.

"U potpunosti smo se složili da je ključno da Rusija, u narednih nekoliko sati, doslovno, pokaže da čini korake kako bi pomogla u razoružavanju separatista, da ih podstiče da se razoružaju, da ih pozove da polože oružje i postanu deo legalnog procesa", rekao je Keri novinarima u Parizu.

11.34 - Luganska Narodna Republika: Kijev pokušao da zagadi teritoriju i vodene površine u oblasti sela Birjukovo

Rukovodstvo Luganske Narodne Republike (LNR) je izjavilo da je Kijev pokušao da zagadi teritoriju i vodene površine u oblasti sela Birjukovo.

Kako se navodi na sajtu LNR, u više navrata je zabeleženo granatiranje sela minama. Jedna od njih je pala u priobalnu zonu i nije eksplodirala. ''Unutrašnjost'' mine se sastojala iz nekoliko slojeva gaze u kojima su se nalazile nepoznate larve, crvi i vuna.

Vlast LNR još uvek čeka zvaničan izveštaj bakteriologa, međutim, prema njihovim rečima ''već sada nema nikakvih sumnji da vojna hunta ne preza ni od čega radi destabilizacije situacije u republici''.

11.20 - Ukrajina razmatra uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Hrvatske

Ukrajina razmatra uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Hrvatske u okviru projekta "Jadranski gasni koridor", saopštila je ukrajinska kompanija za transport gasa "Ukrtransgas".

Glavni inženjer "Ukrtransgasa", Oleg Mihalevič, prema saopštenju te kompanije, rekao je na međunarodnom seminaru o energetskoj budućnosti i bezbednosti u Tbilisiju (Gruzija) da Kijev razmatra mogućnost pridruživanja projektu "Jadranski gasni koridor", koji je inicirala Hrvatska, a podržale Mađarska i Evropska komisija, prenela je ruska novinska agencija Itar-tass.

Prema rečima inženjera, gas bi se u Ukrajinu isporučivao iz LNG terminala, koji Hrvatska gradi na ostrvu Krk u Jadranskom moru.

Kako dalje navodi Itar-tas, taj gasni koridor bi konsolidovao gasne transportne sisteme u Hrvatskoj, Mađarskoj i Ukrajini, i istovremeno bi povećao količine prirodnog gasa isporučenog Ukrajini iz drugih izvora.

Iz "Ukrtransgasa" je takođe saopšteno da Ukrajina ispituje mogućnost pridruživanja projektu izgradnje "Transanadolijskog gasovoda", kojim bi deset milijardi kubnih metara azerbejdžanskog gasa bilo dopremano preko Turske do Evrope.

11.00 - Moskva je predložila OEBS-u da svoju misiju u Ukrajini poveća na 500 posmatrača, izjavio je zamenik šefa ruske diplomatije Aleksej Meškov, prenosi Itar-Tass.

Meškov kaže da trenutno u misiji OEBS-a učestvuje 12 ruskih specijalista i da OEBS traži od Moskve da pošalje još 28 ljudi.

09.52 - U Donbasu se pojavio novi bataljon ''Šahtersk''

U Donjeckoj oblasti su ukrajinski vojnici formirali novi bataljon ''Šahtersk'', izjavio je komandant bataljona, Roman Onišenko.

Prema njegovim rečima, u sastav bataljona će ući provereni vojnici koji su već učestvovali u borbenim akcijama protiv narodne milicije.

''Ovo nije novi bataljon u izvesnom smislu, on samo objedinjuje sve zainteresovane Donjecke i Luganske oblasti koji se već odavno bore protiv ruske pretnje'', - rekao je Onišenko.

Sada u Ukrajini ima 30 specijalnih jednica MUP-a sa specijalnom svrhom.

09.49 - Američki predsednik Barak Obama upozorio je Moskvu da će se, ako hitno ne budu smanjene tenzije na istoku Ukrajine, suočiti sa uvođenjem dodatnih sankcija.

Obama je sinoć, u telefonskom razgovoru sa italijanskim premijerom Mateom Rencijem, istakao da Rusija mora da ubedi proruske snage da se povinuju sporazumu o prekidu vatre.

09.32 - Predsednik SAD i premijer Italije razgovarali o pooštrenju sankcija Rusiji

Predsednik SAD, Barak Obama i italijanski premijer, Mateo Renzi telefonskim putem su razgovarali o daljem vršenju pritiska na Rusiju zbog krize u Ukrajini.

Takođe u lideri dve zemlje razgovarali o realizaciji mirovnog plana predsednika Ukrajine, Petra Porošenka. Obama i Rezi su naglasili da je za to vrlo važan nastavak pregovora između narodne milicije i kijevskih vlasti.

Prošle subote je Porošenko naredio prekid vatre na jugoistoku Ukrajine u trajanju od nedelju dana. On je takođe predstavio mirovni plan za regulisanje situacije u zemlji.

08.02 - Braser: PS SE želi da radi na rešenju ukrajinske krize zajedno sa Rusijom

Predsednica Parlamentarne skupštine Saveta Evrope An Braser u ekskluzivnom intervjuu datom televizijskom kanalu RT prokomentarisala je proces pregovora u PS SE po pitanju stabilizacije prilika u Ukrajini.

Po mišljenju predsednice PS SE odluka Saveta Federacije i Vladimira Putina zaslužuje visoke ocene. „Odustajanje od mogućeg ulaska ruskih oružanih snaga na teritoriju Ukrajine, predstavlja pozitivan pomak, koji mi pozdravljamo. Naravno, bilo bi jednostavnije da o tom ulasku uopšte nije bilo govora. Ali to je ispravan korak, i ja smatram da treba da razvijamo uspešne stvari, kao i da radimo na planu mirnog rešenja krize, rekla je evropska činovnica.

An Braser je izjavila da Savet Evrope najviše brine humanitarna situacija u zoni konflikta, „pošto obe zemlje i Ukrajina i Rusija ulaze u našu porodicu Saveta Evrope moramo zaista da pomognemo ljudima“. Važan je apsolutno svaki čovek, koji živi u Ukrajini. Moramo da se potrudimo ne samo da im spasemo živote, nego i da pomognemo povratku mirne situacije, kako bi Ukrajina mogla da počne sa obnovom zemlje. Upravo tim pitanjima biće posvećena predstojeća debata.

Ovoga puta ruska strana je odbila učešće na sednici PSSE, ali An Braser kaže da je na vezi sa svojim ruskim kolegama. „I dalje sa njima održavam kontakte. Mi nismo ruskoj delegacii zvanično oduzeli ovlašćenja, kako ne bismo prekidali dijalog, rekla je ona i naglasila da je komunicirala sa članovima ruske delegacije, a takođe sa predsednikom Državne dume Sergejom Nariškinom. „Treba priznati da to nije jednostavno, međutim, dogovorili smo se da nastavimo kontakte i održimo lični sastanak. Smatram da je to pozitivni rezultat. Nemoguće je rešavati krizu u odsusttvu normalnog dijaloga. Treba neizostavno da čujemo i pokušamo da razumemo jedni druge.“

Šef Međunarodnog odbora Dume Aleksej Puškov objavio je 3. juna prekid saradnje sa skupštinom zbog sankcija, oduzimanja ruskoj delegaciji prava glasa i prava učešća u radu rukovodećih organa. „To je nedvosmisleno navedeno i u pismu koje je Nariškin uputio pre nekoliko dana predsedniku PSSE An Braser. U pismu se nalazi detaljno obrazloženje ruskog stava o Krimu i ukrajinskoj krizi, kritikuje se odluka PSSE da oduzme ruskoj delegaciji niz ovlašćenja i kaže se da ne odustajemo od dijaloga, ali odbacujemo jezik sankcija, pošto one saradnju čine nemogućom“, rekao je poslanik.

Prema rečima An Braser PSSE ne planira da odustane od saradnje sa ruskom delegacijom. „Naprotiv, zainteresovani smo da dođu i da vodimo dijalog“, naglasila je ona. „Mi smo skupština, naš zadatak je da se okupimo i razgovaramo. Svako od nas snosi odgovornost za regulisanje situacije u Ukrajini, i samo zajedničkim naporima možemo postići rešenje krize“, zaključila je predsednica PSSE.

07.06 - Ukrajina se nada uspostavljanju „malog reversa“ gasa preko Slovačke

Ukrajina se nada da će od 1. oktobra ili ranije biti uspostavljen takozvani „mali revers“ gasa preko Slovačke, izjavio je ministar energetike Ukrajine Jurij Prodan na brifingu u Briselu.

Krajem maja Prodan je rekao da će od 1. septembra isporuke gasa biti vršene putem gasovoda Vojani – Užgorod, koji ranije nije korišćen. „Mali revers“ predviđa mogućnost reverzibilnih isporuka gasa do 22 miliona kubika gasa dnevno, odnosno oko osam milijardi kubika godišnje.

Kijev pokušava da uspostavi povratne isporuke gasa preko Slovačke, međutim, priznaje da to nije moguće bez saglasnosti ruske energetske kompanije Gasprom.

(Kurir-Tanjug-Glas Rusije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner