Samardžić je iskazao potrebu da istakne ključne ideje, prelomne tačke i glavne tokove srpske istorije na Balkanu. To se vidi i po naslovima njegovih eseja: "Tradicija i preobražaji Srba", "Epska vertikala u srpskoj istoriji", "Neugasiva kandila", "Istorija i pesma", "Sudbina jednog naroda: Srbi od XIV do XX veka" itd. Pronicljivi Predrag Palavestra će knjigu vrednovati visokom ocenom: "Ideje za srpsku istoriju pokazuju da je preispitivanje i problematizovanje istorijskog iskustva jednog naroda pogodan način obnove njegovog prigušenog i osporenog identiteta.
Istovremeno, to je i prirodan ljudski otpor totalitarnom izjednačavanju i brisanju svake posebnosti. Ideje za srpsku istoriju su ključ za upoznavanje srpskog naroda, potraga za osloncem koji je neophodan njegovom moralnom samopouzdanju i duhovnoj obnovi."
Upravo tako, prirodan ljudski otpor totalitarnom!
Preporuke:
9
6
2
nedelja, 03 mart 2024 01:56
Iver i klada
Šteta je samo što veliki istoričar akademik Samardžić nije uspeo da rodoljublje prenese svom sopstvenom rođenom sinu.
Preporuke:
10
0
3
nedelja, 03 mart 2024 02:49
Srboljub Krajišnik
U startu 3 "minusa" !!!
Koji samo potvrđuju na ukazane vrednosti nacionalne misli neumrlog velikana srbske istorijske nauke ...
Preporuke:
5
3
4
nedelja, 03 mart 2024 11:07
Vostani Serbie
Nama, koji smo u svojim životima bili poznavaoci i delatnici u drugim oblastima, ovaj esej je na pristupačan a stručan i veoma inspirisan način, osvetlio lik R. Samardžića. Prelep dar.
Da li i inače, ili zato što nam se iz penzije otvaraju ili proširuju mnoga nova saznanja, čini mi se da su nas tokom poslednjih desetak godina istoričari iz Srbije darovali upravo tim dragocenim istorijskim znanjima o nama Srbima i našoj istoriji.
A poklonili su nam još nešto - svest o učenim, posvećenim i, kako istorijskoj nauci tako i javnosti okrenutim istoričarima. A među takve nesumnjivo spada i N. Dević. Na našu radost i ponos.
Istovremeno, to je i prirodan ljudski otpor totalitarnom izjednačavanju i brisanju svake posebnosti. Ideje za srpsku istoriju su ključ za upoznavanje srpskog naroda, potraga za osloncem koji je neophodan njegovom moralnom samopouzdanju i duhovnoj obnovi."
Upravo tako, prirodan ljudski otpor totalitarnom!
Koji samo potvrđuju na ukazane vrednosti nacionalne misli neumrlog velikana srbske istorijske nauke ...
Da li i inače, ili zato što nam se iz penzije otvaraju ili proširuju mnoga nova saznanja, čini mi se da su nas tokom poslednjih desetak godina istoričari iz Srbije darovali upravo tim dragocenim istorijskim znanjima o nama Srbima i našoj istoriji.
A poklonili su nam još nešto - svest o učenim, posvećenim i, kako istorijskoj nauci tako i javnosti okrenutim istoričarima. A među takve nesumnjivo spada i N. Dević. Na našu radost i ponos.