Na današnji dan 1855. rođen srpski pisac Stevan Sremac; 1881. rođena srpska književnica Milica Janković; 1883. rođen meksički slikar Hose Klemente Orosko

Na današnji dan 1855. godine rođen je srpski pisac Stevan Sremac, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih realista u srpskoj književnosti. Gimnaziju i istorijsko-filološke studije završio je u Beogradu, gde ga je, iz rodne Sente, doveo ujak Jovan Đorđević, takođe poznati pisac. Bio je dobrovoljac u oslobodilački ratovima Srbije 1876-78 Veći deo života proveo je kao srednjoškolski profesor po provincijskim mestima Srbije. Pisao je duhovite pripovetke najčešće iz života provincije u kojima je opisivao naravi i specifične ljudske tipove, neretko utemeljene na realnim događajima. Pod naslovom "Iz knjiga starostavnih" objavio je poetizovane pripovetke iz prošlosti Srba. Ostala dela: drame "Ivkova slava", "Zona Zamfirova", romani "Pop Ćira i pop Spira", "Vukadin", politička satira "Limunacija na selu".

Danas je subota 23. novembar 2024.

1221 - Rođen je kastiljanski kralj Alfonso X Učeni, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva. Tokom vladavine, Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti 1284. dvor u Toledu je pretvorio u svojevrstan centar i utočište za brojne učene ljude, uključujući i Jevreje, Mavare (Arape). Njegovim zalaganjem prevedeni su Sveto pismo, Talmud i Kuran i napisan je niz značajnih dela: "Kraljevski zakon", "Astrološka znanja", "Mineralogija", a 1270. je započeto pisanje "Velike i opšte istorije". Zauzeo je 1262. luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

1831 - Štrajk lionskih tkača prerastao je u oružani ustanak. Posle dvodnevnih borbi, tkači i drugi radnici zauzeli su Lion i izabrali privremenu vladu, ali je početkom decembra u grad ušla vojska i ponovo uspostavila poredak. Njihovi zahtevi su odbačeni. Bila je to prva masovna pobuna te vrste u postrevolucionarnoj Francuskoj.

1853 - Umro je srpski lekar i kulturni radnik Jovan Stejić. Studirao je u Pešti i Beču i potom bio lekar u Šapcu, Kragujevcu i Valjevu. Bio je načelnik saniteta, sekretar Državnog saveta. U filozofskim spisima racionalist i protivnik verskog fanatizma. Autor je i jedne kritike Vukovog prevoda "Novog zaveta".

1876 - Rođen je španski kompozitor i pijanista Manuel de Falja, čija su dela sinteza andalužanske narodne muzike i francuskog impresionizma. Nastojao je da oslobodi špansku muziku vekovnog italijanskog uticaja. U Francuskoj je komponovao popularna dela "Noći u španskim vrtovima" i "Sedam španskih narodnih pesama", a po povratku u otadžbinu izvedeni su baleti "Ljubav čarobnica" i "Trorogi šešir". Razočaran diktaturom generala Franciska Franka, uspostavljenoj u Španiji posle građanskog rata, 1939. je otišao u Argentinu u kojoj je ostao do smrti 1946.

1881 - Rođena je srpska književnica Milica Janković. Slikarsku školu završila je u Beogradu a usavršavala se u Minhenu. Radila je kao nastavnik crtanja. Kao posledica teške bolesti, veći deo života provela je vezana za postelju. Dela: zbirke pripovedaka "Ispovesti", "Neznani junaci", romani "Pre sreće", "Plava gospođa".

1883 - Rođen je meksički slikar Hose Klemente Orosko. Smatran je najvećim slikarom murala u 20. veku i dekorisao je mnoge građevine širom Meksika i SAD. Inspirisao se indijanskim i staromeksičkim motivima.

1887 - Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Vilijam Henri Prat, poznat kao Boris Karlof. Glumio je u prvim horor filmovima i četiri decenije je bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

1890 - Veliko vojvodstvo Luksemburg osamostalilo se od Holandije.

1896 - Rođen je čehoslovački lider Klement Gotvald, predsednik Čehoslovačke od 1948. do smrti 1953. Generalni sekretar Komunističke partije Čehoslovačke postao je 1929. a 1935. izabran je za jednog od sekretara Kominterne. Po povratku u zemlju iz Moskve posle Drugog svetskog rata 1945. postao je zamenik predsednika vlade, ubrzo i šef vlade. Posle ostavke Eduarda Beneša postao je predsednik Čehoslovačke.

1933 - Rođen je poljski kompozitor Kžištof Penderecki, predstavnik avangardne muzike. Dela: orkestarska - "Emanacije", "Tužbalica za žrtve Hirošime", "Muka po Luki", opere - "Đavo iz Ludena", "Kralj Ibi".

1940 - Vlada rumunskog diktatora Jona Antoneskua pristupila je Trojnom paktu.

1945 - Umro je srpski slikar Ljubomir Ivanović, pionir srpske grafike. Posle studija na Državnoj akademiji u Minhenu, bio je profesor Umetničke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu razvio je crtež od pomoćne slikarske discipline do samostalnog umetničkog dela. Njegovi izvanredni realistički crteži, s motivima iz raznih krajeva naše zemlje imaju, uz umetničku, i izuzetnu dokumentarnu vrednost. Izradio je dve mape linoreza: "Stari Pariz" i "Iz naših krajeva" i tri albuma crteža olovkom: "Iz Južne Srbije", "Predeli Šumadije i Južne Srbije" i "Jugoslovenski predeli".

1961 - Dominikanska Republika promenila je naziv glavnog grada Siudad Truhiljo u Santo Domingo.

1971 - Kina je postala stalna članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

1976 - Umro je francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije, Španskog građanskog rata i pripadnik Pokreta otpora u okupiranoj Francuskoj. U vladi generala Šarla De Gola postao je 1959. ministar informacija i kulture, ali je podneo ostavku posle studentskih demonstracija 1968. U duhu umetnosti analizirao je problematiku savremenog sveta. Dela: "Kraljevski put", "Nada", "Altenburški orasi", "Antimemoari", "Iskušenje Zapada", "Osvajač", "Ljudska sudbina", "Imaginarni muzej", "Ogled o Goji", "Metamorfoza bogova".

1978 - Ciklon je usmrtio najmanje 1.000 osoba na istočnoj obali Šri Lanke.

1980 - U južnom italijanskom gradu Eboli u zemljotresu je poginulo 2.735 lica.

1983 - Sovjetski Savez je napustio razgovore o ograničenju naoružanja u Ženevi u znak protesta zbog razmeštanja američkih krstarećih raketa u Evropi.

1994 - Velika količina uranijuma pogodnog za izradu atomskog oružja, iz Kazahstana je, s ciljem obezbeđenja, prebačena u SAD.

1995 - Umro je francuski filmski režiser Luj Mal. Njegova filmska ostvarenja odisala su naglašenim intelektualizmom. Filmovi: "Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mesec", "Atlantik siti".

1996 - Oteti etiopski avion "Boing 767", sa 163 putnika i 12 članova posade, pao je u more blizu Komorskih ostrva pošto je ostao bez goriva. U nesreći je poginulo 125 osoba.

1997 - Umro je Ivan Đurić, srpski istoričar/vizantolog i političar. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je profesor na katedri za Istoriju Vizantije i saradnik Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i gostujući profesor u Francuskoj, da bi se ranih devedesetih posvetio politici. Dela: "Sumrak Vizantije" (proširen doktorat pod nazivom "Vreme Jovana VIII Paleologa"), saradnik zajedničkom delu "Oksfordski rečnik Vizantije".

2003 - Predsednik Gruzije Eduard Ševarnadze podneo je ostavku, kao posledica masovnih demonstracija njegovih političkih protivnika.

2006 - U Bagdadu su najmanje 202 osobe ubijene, a 250 je ranjeno u seriji napada, prilikom eksplozija 3 automobila bombe, napada bombaša samoubica, kao i u minobacačke vatre.

2006 - Umro je francuski glumac Filip Noare. U svojoj 55-godišnjoj karijeri snimio je 125 filmova i osvojio je dva puta francusku filmsku nagradu - Cezar, za najboljeg glumca, 1976. i 1990. za uloge u filmovima "Stara puška" u kome je igrao sa Romi Šnajder i "Život i ništa drugo".

2007 - Umro je Vladimir Krjučkov, poslednji čelnik KGB-a (Komitet državne bezbednosti Sovjetskog Saveza). Krjučkov, general Sovjetskog Saveza, pedesetih i šezdesetih radio je u diplomatiji, a od 1967. nalazio se u KGB-u. U avgustu 1991. kao pripadnik Državnog komiteta za vanredno stanje, učestvovao je u pokušaju državnog udara, s ciljem očuvanja sovjetske države. Svi pripadnici Komiteta su uhapšeni a Jeljcin ih je amnestirao 1994. Do poslednjeg dana Krjučkov je tvrdio da će SAD nastojati da teritorijalno razbiju i Rusiju.

(RTV)