Početna strana > Hronika > Florijan Biber: Loše stanje u srpskim medijima, postoje pritisak i autocenzura
Hronika

Florijan Biber: Loše stanje u srpskim medijima, postoje pritisak i autocenzura

PDF Štampa El. pošta
sreda, 11. oktobar 2017.

Profesor Centra za jugoistočne evropske studije Univerziteta u Gracu, Florijan Biber, smatra da je stanje u medijima u Srbiji loše, da postoje pritisak i autocenzura, da je sloboda govora ograničena.

Biber kaže da Evropska komisija nije bila dovoljno kritična po tom pitanju i dodaje da je možda u pitanju nedostatak interesovanja, jer se proces proširenja gleda previše tehnički.

"Možda vlada ispunjava uslove, ali ne u demokratskom okviru koji je potreban. Možda se ove godine malo menja odnos EU prema tome, jer sloboda medija i neke druge slobode mogu da postanu problem u procesu pregovora sa Unijom. Pored toga, to je negativno i za razvoj demokratije u Srbiji".

Bez boljeg odnosa s Prištinom, Srbija neće moći u EU, smatra Biber i doda da su pregovori poslednjih godina dali rezultate, ali da sada već neko vreme stoje i da im je potrebna nova dinamika, da se rešavaju otvorena pitanja.

"Ide se ka poboljšanju odnosa, treba neko suštinsko poboljšanje između Prištine i Beograda. Pregovori su deo evrointegracija, bez rešenja statusa i boljeg odnosa neće biti moguće da Srbija pristupi EU. Obe strane moraju da imaju bolju nameru, da se ne tumače različito rezultati pregovora, da se napravi bolji stav, više razmene među građanima i kontakti ka normalizaciji odnosa. I na Kosovu i u Srbiji posotji toliko predrasuda i nerazumevanja, mora više kontakta koji će da poboljšaju taj odnos", rekao je Biber.

EU ima snagu za proširenje, smatra Biber, jer iako krize od 2008. godine nisu sve rešene, unija sada ima novu dinamiku.

"Sa Makronom koji daje nove ideje kako EU može da se reformiše, on gleda u budućnost. Proširenje je deo toga, deo budućnosti Evrope, i zapadni Balkan je takođe deo toga".

On smatra da je najrealnije da zemlje zapadnog Balkana uđu u EU u dve grupe - zemlje koje su brže, poput Srbije i Crne Gore, možda i Albanije i Makedonije i zemlje koje bi trebalo kasnije da postanu članice - Kosovo i Bosna i Hercegovina. Kaže da bi bilo poželjno da svi uđu odjednom, kako se bilateralni sporovi ne bi pretvorili u sprečavanje proširenja.

Kometarišući situaciju u Španiji, Biber je rekao da je do rešenja moguće doći jedino dijalogom Katalonije i Vlade u Madridu.

"Ne može kroz konfrontaciju, obe vlade su koristile populističku reakciju na krizu i jako loše reagovale. Referendum bez podrške građana Katalonije, a sa druge strane nespremnost španske Vlade na dijalog. Sada mora da se nađe političko rešenje".

Biber kaže da EU nije organizacija koja može da rešava probleme unutar članica. Upoređujući slučaj Katalonije sa Kosovom, Biber je rekao da u Kataloniji nije bio rat, etničko čišćenje, izbeglice.

(N1)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner